{"id":21029297,"date":"2016-01-23T18:13:51","date_gmt":"2016-01-23T17:13:51","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029297"},"modified":"2022-07-13T12:20:58","modified_gmt":"2022-07-13T10:20:58","slug":"sto-ima-promjer-od-samo-16-kilometara-no-nakon-eksplozije-sjaji-jace-nego-cijela-nasa-galaksija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/svemir\/zvijezde-i-sunce\/sto-ima-promjer-od-samo-16-kilometara-no-nakon-eksplozije-sjaji-jace-nego-cijela-nasa-galaksija\/","title":{"rendered":"\u0160to ima promjer od samo 16 kilometara, no nakon eksplozije sjaji ja\u010de nego cijela na\u0161a galaksija?"},"content":{"rendered":"\n

Prije nego \u0161to poku\u0161amo odgovoriti na pitanje iz naslova, spomenimo da ni astronomi nisu sigurni kakav tip objekta mo\u017ee emitirati vi\u0161e energije nego nekoliko stotina milijardi zvijezda zajedno. Upravo takav objekt su otkrili znanstvenici okupljeni oko projekta All Sky Automated Survey for Supernovae (ASAS-SN)<\/em>,  nakon \u0161to je doti\u010dni prvi put zasjao u lipnju pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n

Navedeni objekt, za koji se pretpostavlja da je rije\u010d o hipernovi, nalazi se u dalekoj galaksiji koja je od Zemlje udaljena impresivnih 3,8 milijardi svjetlosnih godina. Iako je rije\u010d o neopisivo sjajnom objektu, 200 puta sna\u017enijem od prosje\u010dne supernove, 570 milijardi puta sjajnijem od na\u0161eg Sunca te 20 puta sjajnijem od svih zvijezda u Mlije\u010dnoj stazi, doti\u010dnog sa Zemlje nije mogu\u0107e vidjeti golim okom zbog divovskog jaza izme\u0111u nas i doti\u010dne hipernove. No, tolika udaljenost nije predstavljala problem znanstvenicima iz ASAS-Sna, koji su ga otkrili slu\u017ee\u0107i se mre\u017eom malih teleskopa raspore\u0111enih diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n

\"Lijevo:<\/a>
Lijevo: Fotografija mati\u010dne galaksije prije eksplozije ASASSN-15lh, snimljena Dark Energy kamerom. Desno: Fotografija ASASSN-15lh nakon eksplozije, koju je zabilje\u017eila Las Cumbres Observatory Global Telescope Network. (FOTO: Dark Energy Survey\/B. Shappee\/ASAS-SN Team)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Iako je ASAS-SN dosada otkrio oko 250 supernova, nijedna se ne mo\u017ee mjeriti s gornjom eksplozijom, kodno nazvanom ASASSN-15lh<\/em><\/strong>. Iako znanstvenici zasad nisu sigurni o \u010demu je rije\u010d, jer je objekt toliko sjajan da ga se \u010dak ne mo\u017ee svrstati niti u klasi\u010dnu hipernovu, \u0161to je u osnovi jaka supernova, neki smatraju da je rije\u010d o tzv. magnetaru<\/em>, odnosno neutronskoj zvijezdi koja uslijed iznimno brze rotacije stvara jako magnetsko polje te tako poja\u010dava eksploziju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovi\u0161e, u ovom slu\u010daju moglo bi se raditi o tzv. milisekundnom magnetaru<\/em>, rijetkom tipu zvijezde koju karakterizira ekstremna rotacija, gusto\u0107a i neizmjerno jako magnetsko polje. S obzirom na zna\u010dajke otkrivenog objekta, i pod uvjetom da je doti\u010dni magnetar, znanstvenici su utvrdili da bi se doti\u010dni oko svoje osi morao rotirati najmanje 1000 puta u sekundi i potom tako stvorenu energiju konvertirati u svjetlost s gotovo stopostotnom efikasno\u0161\u0107u. \u201eUkoliko je rije\u010d o magnetaru, \u010dini se kako je priroda uzela sve \u0161to znamo o magnetarima i potom to izvrnula naopako. Moramo se upitati, kako je navedeno uop\u0107e mogu\u0107e? Potrebno je dosta energije da bi objekt mogao tako sjajiti, a ta energija mora dolaziti odnekud\u201d, izjavio je prof. Krzysztof Stanek<\/strong>, jedan od voditelja ASAS-SN programa.<\/p>\n\n\n\n

\"Umjetni\u010dki<\/a>
Umjetni\u010dki prikaz ASASSN-15lh, kako bi izgledao promatran s povr\u0161ine planeta u mati\u010dnoj galaksiji, udaljenog 10 000 svjetlosnih godina od ASASSN-15lh. FOTO: Jin Ma\/Beijing Planetarium.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

\u201eIskreno mo\u017eemo re\u0107i kako zasad ne znamo \u0161to napaja ASASSN-15lh\u201d, konstatirao je Subo Dong<\/strong>, jedan od autora nedavnog \u010dlanka o ASASSN-15lh, objavljenog u nedavnom broju \u010dasopisa Science<\/em>. Dong je pritom dodao kako bi ovo otkri\u0107e moglo voditi prema potrazi za drugim tijelima sli\u010dnih karakteristika, \u010dime bismo u kona\u010dnici mogli dobiti sasvim novu skupinu supersjajnih supernova.<\/p>\n\n\n\n

U rje\u0161avanje ove misterije trebao bi se uklju\u010diti i svemirski teleskop Hubble kako bi znanstvenicima pru\u017eio bolji pogled na galaksiju u kojoj se nalazi ASASSN-15lh. Naime, ukoliko se ispostavi da se doti\u010dno tijelo nalazi blizu centra galaksije, onda je mogu\u0107e pretpostaviti kako i nije rije\u010d o magnetaru, ve\u0107 o nekakvom zasad nepoznatom fenomenu u blizini galakti\u010dke supermasivne crne rupe.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Ohio State University<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nego \u0161to poku\u0161amo odgovoriti na pitanje iz naslova, spomenimo da ni astronomi nisu sigurni kakav tip objekta mo\u017ee emitirati vi\u0161e energije nego nekoliko stotina milijardi zvijezda zajedno. Upravo takav objekt su otkrili znanstvenici okupljeni oko projekta All Sky Automated Survey for Supernovae (ASAS-SN),  nakon \u0161to je doti\u010dni prvi put zasjao u lipnju pro\u0161le godine. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029300,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16360],"tags":[18478,16499,16495,18006],"class_list":["post-21029297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zvijezde-i-sunce","tag-hipernova","tag-hubble","tag-supernova","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029297"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065937,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029297\/revisions\/21065937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}