{"id":21029327,"date":"2016-02-01T21:56:10","date_gmt":"2016-02-01T20:56:10","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029327"},"modified":"2020-10-15T16:15:00","modified_gmt":"2020-10-15T14:15:00","slug":"manja-potrosnja-mesa-mogla-bi-pojacati-efekt-staklenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/manja-potrosnja-mesa-mogla-bi-pojacati-efekt-staklenika\/","title":{"rendered":"Manja potro\u0161nja mesa mogla bi poja\u010dati efekt staklenika"},"content":{"rendered":"<p>Ako ste pomislili kako smo pogre\u0161no napisali naslov ovog \u010dlanka, koji je u totalnoj suprotnosti s modernom mantrom o potrebi smanjenja proizvodnje kvalitetne junetine, tele\u0107ih odrezaka, mladih janjaca i masnih odojaka, s ciljem smanjenja emisije CO<sub>2<\/sub>, varate se.<\/p>\n<p>Navedeno istra\u017eivanje, provedeno na podru\u010dju brazilskog Cerrada, jednog od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da govedine na svijetu, u suradnji <em>University of Edinburgh<\/em>, <em>Scotland&#8217;s Rural College (SRUC)<\/em> i <em>Empresa Brasileira de Pesquisa Agropecu\u00e1ria (Embrapa)<\/em>, potvrdilo je kako bi drasti\u010dne promjene u poljoprivrednoj politici mogle imati poguban utjecaj na okoli\u0161.<\/p>\n<p>\u201eVe\u0107ina brazilskih pa\u0161njaka je u lo\u0161em stanju, \u0161to ima za posljedicu nisku produktivnost i visoke emisije plinova koje proizvodi stoka. Me\u0111utim, pove\u0107ana potra\u017enja trebala bi navesti farmere na ulaganja u obnovu pa\u0161njaka, \u0161to bi dovelo do pove\u0107anja koncentracije ugljika u tlu, a time i produktivnije sto\u010darske proizvodnje. Potrebne povr\u0161ine za ispa\u0161u bile bi puno manje, \u0161to bi smanjilo i sje\u010du \u0161uma, a time i zaga\u0111enje\u201d, otkrio je voditelj istra\u017eivanja <strong>Rafael Silva<\/strong>.<\/p>\n<p>Iako pa\u0161njaci apsorbiraju puno manje koli\u010dine CO<sub>2<\/sub> u odnosu na \u0161ume, brazilske sorte trave imaju odli\u010dan apsorpcijski potencijal, puno ve\u0107i negoli njihove europske ro\u0111akinje. Pritom se posebice isti\u010de vrsta <em>Brachiaria genus<\/em>, koju karakterizira iznimno dubok korijen. Stoga bi obnova pa\u0161njaka imala za posljedicu vezivanje ve\u0107e koli\u010dine CO<sub>2<\/sub> u tlu, koji tako ne bi mogao i\u0107i u atmosferu. Jedan od efikasnijih na\u010dina obnove pa\u0161njaka jest upotreba du\u0161i\u010dnih gnojiva oboga\u0107enih kalcijem i vapnom, uz napomenu kako koli\u010dina du\u0161ika unesenog u tlo i ne mora biti prevelika, budu\u0107i su brazilska tla ve\u0107inom kisela.<\/p>\n<p>Prema tome, smanjenje potro\u0161nje mesa dovelo bi do prekida obnove pa\u0161njaka u Cerradu, \u0161to bi, prema rezultatima istra\u017eivanja, imalo za posljedicu pove\u0107anje emisija. Preciznije re\u010deno, ako bi se potra\u017enja za mesom do 2030. godine smanjila za 30% u odnosu na sada\u0161nje procjene rasta, to bi dovelo do pove\u0107anja emisije CO<sub>2<\/sub> za 9%, a uz nastavak sje\u010de \u0161uma istim intenzitetom, dok bi se pove\u0107anjem potra\u017enje za 30% emisija smanjila za 10%.<\/p>\n<p>\u201ePoruka na\u0161eg istra\u017eivanja jest u tome kako se treba pripaziti ne\u017eeljenih posljedica. Evidentno je da \u0107e u nekim dijelovima svijeta prelazak na ishranu s manjim udjelom mesa imati pozitivne posljedice po klimu, no prije zaklju\u010dka da \u0107e smanjenje proizvodnje u svim podru\u010djima imati isti efekt, treba prou\u010diti specifi\u010dnosti pojedinih proizvodnih procesa\u201d, konstatirao je <strong>Dominic Moran<\/strong>, profesor pri Scotland&#8217;s Rural College.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Izvor:<em> University od Edinburgh<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako ste pomislili kako smo pogre\u0161no napisali naslov ovog \u010dlanka, koji je u totalnoj suprotnosti s modernom mantrom o potrebi smanjenja proizvodnje kvalitetne junetine, tele\u0107ih odrezaka, mladih janjaca i masnih odojaka, s ciljem smanjenja emisije CO2, varate se. Navedeno istra\u017eivanje, provedeno na podru\u010dju brazilskog Cerrada, jednog od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da govedine na svijetu, u suradnji University [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029329,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18677,17816,16516],"class_list":["post-21029327","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-brazil","tag-co2","tag-efekt-staklenika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029327","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029327"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029327\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029329"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029327"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029327"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029327"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}