{"id":21029428,"date":"2016-01-31T19:26:31","date_gmt":"2016-01-31T18:26:31","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029428"},"modified":"2016-01-31T19:26:31","modified_gmt":"2016-01-31T18:26:31","slug":"sirenje-homo-sapiensa-iz-afrike-imalo-je-za-posljedicu-mutacije-kod-migranata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sirenje-homo-sapiensa-iz-afrike-imalo-je-za-posljedicu-mutacije-kod-migranata\/","title":{"rendered":"\u0160irenje homo sapiensa iz Afrike rezultiralo je mutacijom kod migranata"},"content":{"rendered":"

\"dolazak<\/a><\/p>\n

Ako je vjerovati rezultatima istra\u017eivanja koje su proveli znanstvenici s Instituta za bioinformatiku u \u0160vicarskoj, \u0161irenje na\u0161e vrste iz Afrike u ostatak svijeta, koje je po\u010delo prije 50 000 godina, rezultiralo je akumuliranjem \u0161tetnih mutacija kod selilaca, koje su se pove\u0107avale kako su se doti\u010dni udaljavali od svoje prapostojbine u Africi.<\/p>\n

Iako se smatra da se homo sapiens<\/em> u Africi pojavio jo\u0161 prije 150 000 godina, trebalo je pro\u0107i 100 000 godina do po\u010detka ekspanzije izvan Afrike, kada su male grupe na\u0161ih predaka krenule u smjeru Azije i Europe, a potom i dalje, prvo prelaze\u0107i me\u0111uprostor izme\u0111u Azije i Australije, a potom i Beringov prolaz, koji je tijekom ledenog doba spajao Aziju i Ameriku.<\/p>\n

Osmisliv\u0161i teoretski model prema kojem su se prvi nomadi selili u malim grupama, znanstvenici su postavili tezu kako su doti\u010dni, udaljuju\u0107i se od Afrike, postupno bili izlo\u017eeni sve ve\u0107em broju \u0161tetnih mutacija malenog intenziteta.<\/p>\n

\"Smjer<\/a>

Smjer migracija homo sapiensa<\/em> (FOTO: Swiss Institute of Bioinformatics)<\/p><\/div>\n

Kako bi testirali navedenu tezu, znanstvenici su odlu\u010dili sekvencirati genetske varijacije na genomima pojedinaca iz sedam razli\u010ditih dijelova svijeta, po\u010dev\u0161i od Demokratske Republike Kongo, preko Namibije, Al\u017eira, Pakistana i Kambod\u017ee, pa sve do Sibira i Meksika. Rezultati sekvenciranja potvrdili su postavke njihove teorije, ukazuju\u0107i na pove\u0107anje broja mutacija s pove\u0107anjem udaljenosti od Ju\u017ene Afrike.<\/p>\n

Osnovni razlog pove\u0107anog broja \u0161tetnih mutacija je nemo\u0107 procesa prirodne selekcije kod malih grupa ljudi i u relativno kratkim vremenskim razdobljima. Naime, doti\u010dni je puno efikasniji kod velikih populacija, kao i kod sjedila\u010dkih populacija u du\u017eem vremenskom razdoblju.<\/p>\n

\u201eUistinu je zadivljuju\u0107e kako migracije otprije 50 000 godina jo\u0161 uvijek ostavljaju trag na genetskoj raznolikosti ljudske vrste. Me\u0111utim, kako biste istra\u017eili navedenu pojavu, treba vam ogromna koli\u010dina podataka prikupljenih od raznolikih populacija na razli\u010ditim kontinentima. Prije samo pet godina to ne bi bilo mogu\u0107e\u201d, zaklju\u010dio je Laurent Excoffier<\/strong>, jedan od autora studije.<\/p>\n

Izvor: Swiss Institute of Bioinformatics<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako je vjerovati rezultatima istra\u017eivanja koje su proveli znanstvenici s Instituta za bioinformatiku u \u0160vicarskoj, \u0161irenje na\u0161e vrste iz Afrike u ostatak svijeta, koje je po\u010delo prije 50 000 godina, rezultiralo je akumuliranjem \u0161tetnih mutacija kod selilaca, koje su se pove\u0107avale kako su se doti\u010dni udaljavali od svoje prapostojbine u Africi. Iako se smatra da […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029430,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331,16347],"tags":[17067,16469,18696,16774],"class_list":["post-21029428","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","category-genetika","tag-afrika","tag-homo-sapiens","tag-migracije","tag-mutacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029428","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029428"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029428\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029428"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029428"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029428"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}