Iako teorija prema kojoj je Mjesec formiran udarom manjeg planeta u primordijalnu Zemlju nije od ju\u010der, znanstvenici su nedavno uspjeli prona\u0107i dokaze koji bacaju novo svjetlo na prirodu doti\u010dnog sudara. Podsjetimo, prema navedenoj teoriji Zemlju je prije 4,5 milijarde godina udario manji planet zvan Theia, koji je rezultirao izbacivanjem dijela materije u Zemljinu orbitu, iz \u010dega je potom nastao Mjesec.<\/p>\n
I dok su znanstvenici dosada vjerojali kako je Theia tek \u017eestoko okrznula Zemlju i potom nastavila svojim putem, sad se \u010dini da su se rana Zemlja i Theia prilikom sudara spojile u jedinstvenu masu, iz koje se potom pod utjecajem gravitacije formirao sustav Zemlja \u2013 Mjesec.<\/p>\n
Analiziraju\u0107i sedam uzoraka Mjese\u010devog kamenja donesenog na Zemlju tijekom programa Apollo, kao i \u0161est uzoraka vulkanskih stijena sa Zemlje, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji poku\u0161ali su ustanoviti razlike u izotopima kisika zarobljenog u stijenama. Naime, stijene na svakom tijelu u Sun\u010devom sustavu imaju jedinstven \u201eotisak\u201c prema kojem ih je mogu\u0107e razlikovati jedne od drugih, a koji se o\u010dituje kroz razli\u010dite udjele izotopa kisika. Primjerice, vi\u0161e od 99,9% stijena na Zemlji sadr\u017eava izotop O-16, kod kojeg kisik, uz osam protona, ima i osam neutrona. Me\u0111utim, mali dio Zemljnih stijena sadr\u017ei izotope O-17 i O-18, a upravo nam odnos izme\u0111u O-16 i O-17 mo\u017ee re\u0107i potje\u010de li neka stijena s Zemlje ili pripada nekom drugom tijelu.<\/p>\n
Ukoliko uzmemo kao ispravnu dosada\u0161nju pretpostavku kako je Theia okrznula Zemlju iz \u010dega je nastao Mjesec, koji bi u svom sastavu imao ve\u0107inom materijal otrgnut s Theie, tada bi stijene s Zemlje i Mjeseca imale razli\u010dite udjele izotopa kisika. Me\u0111utim, to nije tako. \u201eNe vidimo nikakvu razliku izme\u0111u Zemljinih i Mjese\u010devih izotopa kisika, potpuno su isti\u201d, potvrdio je voditelj istra\u017eivanja Edward Young<\/strong>.<\/p>\n \u0160tovi\u0161e, rezultati istra\u017eivanja potvr\u0111uju teoriju da su se Zemlja i Theia sudarile frontalno, \u0161to je rezultiralo potpunim spajanjem dva planeta. \u201eTheia je u potpunosti izmije\u0161ana kako s Zemljom, tako i s Mjesecom, i to u jednakom omjeru\u201d, otkrio je Young.<\/p>\n I dok drugi znanstvenici smatraju da je Theia veli\u010dinom bila bli\u017ea Marsu, Young i njegovi kolege smatraju da je po veli\u010dini bila jednaka Zemlji. \u0160tovi\u0161e, dokazi upu\u0107uju na to da je planetarni embrij Theie \u010dak i rastao, te da je Theia pre\u017eivjela sudar, vjerojatno bi zauzela mjesto me\u0111u planetima Sun\u010devog sustava.<\/p>\n Ukoliko dodatne provjere potvrde rezultate ovog istra\u017eivanja, navedeno \u0107e umnogome promijeniti na\u010din na koji promatramo nastanak i razvoj na\u0161eg planeta. Primjerice, izravni suadar izme\u0111u Zemlje i Theie rezultirao bi nestankom ve\u0107ine vode s na\u0161eg planeta, koja bi se potom vratila na Zemlju kroz udare kometa i asteroida desecima milijuna godina nakon sudara.<\/p>\n Izvor: UCLA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako teorija prema kojoj je Mjesec formiran udarom manjeg planeta u primordijalnu Zemlju nije od ju\u010der, znanstvenici su nedavno uspjeli prona\u0107i dokaze koji bacaju novo svjetlo na prirodu doti\u010dnog sudara. Podsjetimo, prema navedenoj teoriji Zemlju je prije 4,5 milijarde godina udario manji planet zvan Theia, koji je rezultirao izbacivanjem dijela materije u Zemljinu orbitu, iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029571,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[18714,16476,16565,18333],"class_list":["post-21029570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-formiranje-planeta","tag-mjesec","tag-suncev-sustav","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029570"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029570\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}