{"id":21029597,"date":"2016-02-18T20:33:35","date_gmt":"2016-02-18T19:33:35","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029597"},"modified":"2016-02-18T20:33:35","modified_gmt":"2016-02-18T19:33:35","slug":"najzanimljiviji-laboratoriji-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najzanimljiviji-laboratoriji-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Najzanimljiviji laboratoriji na svijetu"},"content":{"rendered":"

\"lhc<\/a><\/p>\n

Iako postoji cijeli niz laboratorija diljem svijeta, neki od njih ipak se izdvajaju, bilo da je rije\u010d o najhladnijem laboratoriju na svijetu, bilo o najdubljem laboratoriju, bilo o laboratoriju izvan granica na\u0161eg planeta. Kako bilo, u nastavku vam donosimo osnovne podatke o \u201e\u0161est veli\u010danstvenih\u201d.<\/p>\n

JPL<\/strong><\/p>\n

Osnovan davne 1936. godine, ameri\u010dki Jet Propulsion Laboratory<\/em> svoju slavu stekao je tijekom svemirske utrke, sudjeluju\u0107i u izgradnji velikog broja svemirskih sondi i raketnih sustava od kraja 1950-ih godina pa sve do danas.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dkim centrom zajedni\u010dki upravljaju NASA i California Institute of Technology <\/em>(Caltech), a cijeli sustav broji nekoliko tisu\u0107a zaposlenih, od kojih je \u010dak 5000 zaposlenika Caltecha.<\/p>\n

Osim projekata na izgradnji svemirske tehnologije, JPL odnedavno sudjeluje i u Near-Earth Object Program Office<\/em> projektu s ciljem tra\u017eenja asteroida koji bi mogli zaprijetiti Zemlji.<\/p>\n

\"Kontrolna<\/a>

Kontrolna soba JPL-a (FOTO: Pics About Space<\/em>)<\/p><\/div>\n

IceCube<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je o laboratoriju IceCube Neutrino Observatory<\/em>, izgra\u0111enom u sklopu Amundsen-Scott South Pole Stationa<\/em> na Antarktici. Doti\u010dna znanstvena postaja, \u010dija je izgradnja dovr\u0161ena 2010. godine, a ko\u0161tala je impresivnih 279 milijuna dolara, ima za cilj registrirati prolazak neutrina, poprili\u010dno neuhvatljivih subatomskih \u010destica.<\/p>\n

IceCube<\/em> se sastoji od preko 5000 digitalnih opti\u010dkih senzora ukopanih na dubinu od 1500 do 2000 metara, u 86 rupa izbu\u0161enih u vje\u010dnom ledu, koji imaju zadatak pratiti prolazak neutrina nastalih kao rezultat razli\u010ditih svemirskih pojava, poput supernova, pulsara i crnih rupa. Pritom je jedan od osnovnih zadataka laboratorija potraga za misterioznom tamnom tvari, u \u010demu sudjeluje oko 250 znanstvenika iz 11 dr\u017eava.<\/p>\n

\"Pogled<\/a>

Pogled na IceCube<\/em> izvana (FOTO: Dequalized<\/em>)<\/p><\/div>\n

SNOLAB<\/strong><\/p>\n

I dok se IceCube<\/em> nalazi na jednom od najhladnijih mjesta na Zemlji, njegov \u201ero\u0111ak\u201d Sudbury Neutrino Observatory <\/em>(SNOLAB) smje\u0161ten je u napu\u0161tenom kanadskom rudniku u pokrajini Ontario, na dubini od dva kilometra. Osim \u0161to je na velikoj dubini, SNOLAB zauzima i impresivan prostor unutar rudnika od \u010dak 5 km2<\/sup>.<\/p>\n

Iako se ve\u0107ina istra\u017eivanja u SNOLAB-u vrti oko potrage za neutrinima, tamnom tvari i ostalim neuhvatljivim \u010desticama iz dubina svemira, njegovim se kapacitetima mogu koristiti i drugi znanstvenici, poput seizmologa i geofizi\u010dara. Osim ogromnog laboratorija u Zemljinim dubinama, na povr\u0161ini se nalazi pomo\u0107na zgrada, s prate\u0107im uredima, predavaonicama i hangarima.<\/p>\n

\"Pogled<\/a>

Pogled na unutra\u0161njojst SNOLAB detektora neutrina (FOTO: Top Pictures Gallery Online<\/em>)<\/p><\/div>\n

BNL<\/strong><\/p>\n

Za razliku od IceCubea<\/em> i SNOLAB-a koji se nalaze na ekstremnim lokacijama, Brookhaven National Laboratory<\/em> (BNL) nalazi se na dobrom, starom Long Islandu. Me\u0111utim, ekstremni su pokusi koje BNL provodi, gdje posebice treba izdvojiti postizanje temperature od 4 trilijuna Celzijevih stupnjeva, \u0161to je 250 000 puta ve\u0107a temperatura od one u Sun\u010devoj jezgri. Navedena temperatura stvorena je u RHIC-u, drugom po veli\u010dini sudara\u010du \u010destica u svijetu, odmah iza LHC-a, i to sudaranjem iona zlata ubrzanih gotovo do brzine svjetlosti.<\/p>\n

Iako je Relativistic Heavy Ion Collider <\/em>(RHIC) manji u odnosu na CERN-ov Large Hadron Collider<\/em>, doti\u010dni je jedni sudara\u010d na svijetu gdje je mogu\u0107e sudarati polarizirane protone. Ipak valja naglasiti kako se Brookhaven National Laboratory<\/em> bavi i drugim znanstvenim disciplinama, kao \u0161to su biologija, medicina, kemija, ali i tehni\u010dke znanosti, a o veli\u010dini istra\u017eiva\u010dkog centra svjedo\u010di i broj od 3000 zaposlenih.<\/p>\n

\"Pogled<\/a>

Pogled na BNL kompleks s RHIC-om u pozadini. (FOTO: Interactions.org<\/em>)<\/p><\/div>\n

CERN<\/strong><\/p>\n

Najpoznatiji je istra\u017eiva\u010dki centar za prou\u010davanje elementarnih \u010destica na svijetu, koji u svom sastavu ima i najve\u0107i sudara\u010d \u010destica, impresivni Large Hadron Collider <\/em>(LHC), smje\u0161ten na granici \u0160vicarske i Francuske.<\/p>\n

Sam LHC nalazi se u kru\u017enom tunelu du\u017eine 27 kilometara, smje\u0161tenom 175 metara ispod zemlje, a sastavljenom od 9300 magneta hla\u0111enih pomo\u0107u 10 080 tona teku\u0107eg du\u0161ika i helija. Ubrzavaju\u0107i \u010destice gotovo do brzine svjetlosti, LHC svake sekunde proizvede 600 milijuna sudara, \u0161to uzrokuje stvaranje temperature 100 000 puta ve\u0107e od one u Sun\u010devoj jezgri.<\/p>\n

CERN trenutno ima dvadeset dr\u017eava \u010dlanica, ali i ve\u0107i broj partnerskih zemalja, koje zajedni\u010dkim snagama poku\u0161avaju odgonetnuti tajne svemira, analiziraju\u0107i ogromne koli\u010dine podataka zabilje\u017eene tijekom sudara \u010destica.<\/p>\n

\"Pogled<\/a>

Pogled na ATLAS segment LHC-a (FOTO: photo.sf.co.ua<\/em>)<\/p><\/div>\n

ISS<\/strong><\/p>\n

Me\u0111unarodna svemirska postaja je, uz CERN, zasigurno najve\u0107i istra\u017eiva\u010dki projekt u povijesti \u010dovje\u010danstva, k tome jedini van granica na\u0161eg planeta, na visini od oko 390 kilometara.<\/p>\n

Stavljena u funkciju 2000. godine, postaja je rezultat napora \u0161est velikih svemirskih agencija, s NASA-om i Roskosmosom kao predvodnicima. Trenutno se na njoj obitava \u0161est astronauta koji, uz redovito odr\u017eavanje postaje, provode i cijeli niz pokusa iz razli\u010ditih znanstvenih disciplina, za uspjeh kojih je neophodno beste\u017einsko stanje.<\/p>\n

Zasada je sigurno kako \u0107e Me\u0111unarodna svemirska postaja ostati u funkciji do kraja 2024. godine, s mogu\u0107im produ\u017eenjem misije za dodatne \u010detiri godine.<\/p>\n

\"Me\u0111unarodna<\/a>

Me\u0111unarodna svemirska postaja, snimljena iz space shuttlea<\/em> Atlantis<\/em> (FOTO: NASA\/Wikimedia<\/em>)<\/p><\/div>\n

Izvor: Pixelizam, Wikipedia<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako postoji cijeli niz laboratorija diljem svijeta, neki od njih ipak se izdvajaju, bilo da je rije\u010d o najhladnijem laboratoriju na svijetu, bilo o najdubljem laboratoriju, bilo o laboratoriju izvan granica na\u0161eg planeta. Kako bilo, u nastavku vam donosimo osnovne podatke o \u201e\u0161est veli\u010danstvenih\u201d. JPL Osnovan davne 1936. godine, ameri\u010dki Jet Propulsion Laboratory svoju slavu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029605,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16534,16577,16535,16470],"class_list":["post-21029597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-cern","tag-iss","tag-lhc","tag-nasa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029597\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029605"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}