Ukoliko Zemlja jednog dana eksplodira kao Supermanov rodni planet Kripton, ne brinite se, svi podaci o na\u0161oj civilizaciji \u2013 na\u0161a postignu\u0107a, padovi i usponi, tko smo bili i \u0161to smo nau\u010dili o svijetu oko nas \u2013 mogu biti sa\u010duvani na diskovima koji imaju rok trajanja od nevjerojatnih 13,8 milijardi godina.<\/p>\n
Rije\u010d je o tzv. petodimenzionalnog tehnologiji (5D) snimanja digitalnih podataka na posebno staklo, koju su razvili znanstvenici s University of Southampton<\/em>, gdje se podaci upisuju kori\u0161tenjem ultrabrzog lasera koji proizvodi izrazito kratke izboje visokog intenziteta. Doti\u010dni su na staklu organizirani na nanometarskom nivou, u tri sloja to\u010daka koje su jedna od druge udaljene pet mikrona.<\/p>\n 5D\u00a0medij ima kapacitet od 360 terabajta, mo\u017ee podnijeti temperature do 1000 \u00b0C, te je gotovo pa vje\u010dnog roka trajanja pri sobnoj temperaturi, dok mu se rok trajanja na temperaturi od 190 \u00b0C smanjuje na 13.8 milijardi godina, a \u0161to je gotovo jednako starosti svemira.<\/p>\n Ovaj tip tehnologije predstavljen je 2013. godine, kada su znanstvenici uspjeli snimiti minijaturnih 300 kilobajta teksta. Zahvaljuju\u0107i drasti\u010dnom napretku 5D tehnologije uskoro \u0107e na \u201eSupermanove memorijske kristale\u201c, kako ih odmilja zovu, biti mogu\u0107e snimati velike koli\u010dine podataka na redovitoj osnovi. Zasada su u 5D formatu snimljeni Biblija, Deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, Magna Carta i Newtonova Optika.<\/p>\n Sama tehnologija funkcionira na principu formiranja nanostruktura u staklu, gdje se svjetlost koja prolazi kroz njih lomi na specifi\u010dan na\u010din, omogu\u0107avaju\u0107i tako i\u0161\u010ditavanje podataka zapisanih u staklu, i to putem opti\u010dkog mikroskopa i polarizatora. Sama informacija se zapisuje u svojevrsnih pet dimenzija, od kojih su dvije \u0161irina i debljina samog diska, dok se tri odnose na prostorne dimenzije spomenutih nanostruktura.<\/p>\n \u201eUistinu je uzbudljiva pomisao da smo stvorili tehnologiju koja nam pru\u017ea mogu\u0107nost o\u010duvanja dokumenata i informacija za budu\u0107e generacije. Ova tehnologija mo\u017ee osigurati trajan spomen na na\u0161u civilizaciju, kako ni\u0161ta od onoga ne\u0161to smo nau\u010dili ne bi bilo zaboravljeno\u201c, izjavio je prof. Peter Kazansky<\/strong>, voditelj tima pri Optoelectronics Research Centre (ORC<\/em>), a u sklopu University of Southampton<\/em>.<\/p>\n Sljede\u0107i korak u razvoju 5D tehnologije jest njena komercijalizacija, a na \u010demu dr. Kazansky i njegovi suradnici ve\u0107 ozbiljno rade, tra\u017ee\u0107i potencijalne strate\u0161ke partnere.<\/p>\n Izvor: University of Southampton<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ukoliko Zemlja jednog dana eksplodira kao Supermanov rodni planet Kripton, ne brinite se, svi podaci o na\u0161oj civilizaciji \u2013 na\u0161a postignu\u0107a, padovi i usponi, tko smo bili i \u0161to smo nau\u010dili o svijetu oko nas \u2013 mogu biti sa\u010duvani na diskovima koji imaju rok trajanja od nevjerojatnih 13,8 milijardi godina. Rije\u010d je o tzv. petodimenzionalnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16362,1],"tags":[16950,18201],"class_list":["post-21029724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-racunarstvo-i-internet","category-znanost","tag-biblija","tag-racunalo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029724"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029724\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}