{"id":21029746,"date":"2016-02-23T21:59:53","date_gmt":"2016-02-23T20:59:53","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029746"},"modified":"2016-02-24T17:43:22","modified_gmt":"2016-02-24T16:43:22","slug":"nasa-radi-na-razvoju-fotonickog-pogona-koji-bi-putovanje-na-mars-skratio-na-mjesec-dana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-radi-na-razvoju-fotonickog-pogona-koji-bi-putovanje-na-mars-skratio-na-mjesec-dana\/","title":{"rendered":"NASA radi na razvoju fotoni\u010dkog pogona koji bi putovanje na Mars skratio na mjesec dana!"},"content":{"rendered":"

\"solarno<\/a><\/p>\n

Iako smo u posljednjih pedeset godina oti\u0161li na Mjesec, izgradili svemirske postaje u orbiti Zemlje i poslali cijeli niz svemirskih sondi diljem Sun\u010devog sustava, jo\u0161 uvijek nismo razvili nove oblike pogona, koji bi \u0161irom otvorili vrata svemirskim putovanjima s ljudskom posadom unutar Sun\u010devog sustava, sve do Kuiperovog pojasa, pa i dalje. \u0160tovi\u0161e, brzi podsvjetlosni pogon omogu\u0107io bi nam i slanje me\u0111uzvjezdanih sondi do susjednih sustava u razumnom vremenskom roku.<\/p>\n

I dok NASA-in Jet Propulsion Laboratory<\/em> ve\u0107 godinama radi na naprednim oblicima pogona, \u010dini se kako bi upravo istra\u017eivanje NASA-inog znanstvenika Philipa Lubina<\/strong> na polju tzv. fotoni\u010dkog pogona napokon moglo omogu\u0107iti letove s ljudskom posadom do udaljenih planeta u na\u0161em sustavu, a jednog dana i kolonizaciju navedenoga.<\/p>\n

Ba\u0161 kao i u slu\u010daju solarnog jedra na kojem radi Bill Nye<\/strong>, i ovaj tip pogona bazira se na kori\u0161tenju fotona koji bi, udaraju\u0107i u veliko jedro napravljeno od iznimno laganog materijala, ubrzali letjelicu do vrijednosti puno bli\u017eih brzini svjetlosti nego \u0161to su dana\u0161nje letjelice to u stanju, gdje je najbr\u017ea letjelica koju je \u010dovjek konstruirao svemirska sonda Helios 2, koja je razvila maksimalnu brzinu od 70,22km\/s, a \u0161to je tek\u00a00,23 \u2030 brzine svjetlosti<\/p>\n

\"Skica<\/a>

Skica laserom pogonjene letjelice (FOTO: USCB Experimental Cosmology Group)<\/p><\/div>\n

I dok bi Nyeovo solarno jedro pogonila Sun\u010deva svjetlost, fotoni\u010dki pogon oslanja se na divovske laserske sustave smje\u0161tene na povr\u0161ini Zemlje, koji bi, usmjeriv\u0161i svoje zrake u jedro, u kratkom roku ubrzali letjelicu do nezamislivih brzina. Iako se navedena ideja \u010dini te\u0161ko izvedivom, Lubin smatra kako ve\u0107 danas postoji sva potrebna tehnologija za izgradnju takvog tipa broda.<\/p>\n

I dok\u00a0su dana\u0161nji pogoni, bazirani na kemijskoj reakciji izme\u0111u vodika i kisika, relativno kratkog daha, a da ne spominjemo kako te\u017einom goriva dodatno usporavaju letjelicu, pogon baziran na kori\u0161tenju svjetla ili nekog drugog oblika elektromagnetizma, ne pati od takvih manjkavosti. \u201eElektromagnetska akceleracija limitirana je jedino brzinom svjetlosti, dok su kemijski sustavi ograni\u010deni energijom nastalom iz kemijskih reakcija\u201c, navodi Lubin.<\/p>\n

Naravno, takav tip pogona puno je lak\u0161e stvoriti u laboratoriju i testirati na relativno malim modelima, za razliku od nemjerljivo slo\u017eenije izgradnje funkcionalne letjelice i pripadaju\u0107ih sustava za potporu, kako na Zemlji, tako i u orbiti. Za ilustraciju, recimo kako bi jedan od bitnih elemenata takvog pogona predstavljao i cijeli niz supravodljivih magneta, istovjetnih onima u CERN-ovom Large Hadron Collideru<\/em>, no na puno ve\u0107oj razini.<\/p>\n

Iako fotoni nemaju masu, imaju energiju i zalet, te kao takvi mogu lagano pogurnuti objekt. Ako je rije\u010d o divovskom jedru, napravljenom od laganog materijala, dovoljno jak laserski impuls ubrzao bi jedro i za njega prika\u010denu letjelicu. \u0160tovi\u0161e, prema izra\u010dunima dr. Lubina, fotoni\u010dki pogon skratio bi putovanje robotske sonde izme\u0111u Zemlje i Marsa na samo tri dana (uz napomenu kako bi doti\u010dna te\u017eila 100 kg). S druge strane, putovanje letjelice s ljudskom posadom na Mars trajalo bi oko mjesec dana, a \u0161to je pet puta kra\u0107e od SLS sustava, za kojeg se planira kako \u0107e putovanje na Mars svesti, u najboljem slu\u010daju, na pet mjeseci.<\/p>\n

No, fotoni\u010dki pogon trebao bi se iskazati tek na du\u017eim putovanjima, kada letjelica ima vi\u0161e vremena za ubrzavanje, pa bi s takvim tipom pogona na raspolaganju NASA mogla razmi\u0161ljati o misijama s ljudskom posadom i u vanjske dijelove Sun\u010devog sustava, po\u010dev\u0161i od asteroidnog pojasa, preko podru\u010dja divovskih planeta pa sve do Kuiperovog pojasa.<\/p>\n

\"Zvjezdani<\/a>

Zvjezdani sustavi udaljeni 25 svjetlosnih godina od Zemlje, u dohvatu potencijalne me\u0111uzvjezdane sonde na fotoni\u010dki pogon (FOTO: UCSB Experimental Cosmology Group)<\/p><\/div>\n

Iako fotoni\u010dki pogon nije prikladan za me\u0111uzvjezdano putovanje s ljudskom posadom (za navedeno je ipak prikladniji warp pogon, na kojem, vjerovali ili ne, radi drugi NASA-in znanstvenik Harold Sonny White<\/strong>), doti\u010dni bi nam ipak mogao otvoriti mogu\u0107nost slanja sondi do najbli\u017eih zvjezdanih sustava u razumnom vremenskom roku, i to slanjem relativno male sonde koju bi bilo mogu\u0107e ubrzati gotovo do brzine svjetlosti.<\/p>\n

Uvidjev\u0161i potencijal istra\u017eivanja dr. Lubina i njegovih suradnika, NASA je odobrila dodatna sredstva za rad na projektu fotoni\u010dkog pogona, a s ciljem testiranja stvarne izvedivosti navedenoga.<\/p>\n