{"id":21029794,"date":"2016-02-28T21:02:58","date_gmt":"2016-02-28T20:02:58","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029794"},"modified":"2016-02-28T21:02:58","modified_gmt":"2016-02-28T20:02:58","slug":"objavljena-nova-iznimno-detaljna-fotografija-mlijecne-staze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/objavljena-nova-iznimno-detaljna-fotografija-mlijecne-staze\/","title":{"rendered":"Objavljena nova, iznimno detaljna fotografija Mlije\u010dne staze"},"content":{"rendered":"<p>Gledaju\u0107i u no\u0107no nebo, \u010dak i u podru\u010djima bez svjetlosnog zaga\u0111enja, mo\u017eemo vidjeti tek mali dio zvijezda i ostalih nebeskih pojava. No, zahvaljuju\u0107i naporima znanstvenika iz <em>European Southern Observatory (ESO) <\/em>sada mo\u017eemo promatrati na\u0161u galaksiju na fotografiji rezolucije od \u010dak 187 milijuna piksela.<\/p>\n<p>Navedenu fotografiju snimio je teleskop <em>Atacama Pathfinder Experiment (APEX)<\/em>, smje\u0161ten na 5.100 metara nadmorske visine u podru\u010dju \u010dileanske visoravni Chajnantor. Preciznije re\u010deno, radi se o karti Mlije\u010dne staze, koja obuhva\u0107a podru\u010dje neba du\u017eine 140\u00b0 i \u0161irine 3\u00b0, gdje je snimljena \u010ditava ravnina na\u0161e galaksije, s najve\u0107im brojem njenih zvijezda.<\/p>\n<p>Nova karta, imenom <em>APEX Telescope Large Area Survey of the Galaxy (ATLASGAL)<\/em>, \u010detiri je puta ve\u0107a od od drugih karti Mlije\u010dne staze, a na njoj su snimljeni i objekti \u010dija je temperatura malo iznad apsolutne nule, kao \u0161to su oblaci plina i pra\u0161ine, ali i akrecijski diskovi zvijezda koje \u0107e se tek formirati. \u201eOhla\u0111ena na tek djeli\u0107 temperature iznad apsolutne nule, kamera je detektirala slaba\u0161no zra\u010denje koje emitiraju nakupine plina i pra\u0161ine nevidljive golom oku\u201c, otkrila je <strong>Erin Blakemore<\/strong>, jedna od znanstvenica na projektu.<\/p>\n<p>Kako bi snimili ATLASGAL, znanstvenici su se poslu\u017eili cijelim nizom iznimno osjetljivih instrumenata, kakav je, primjerice, <em>Large Bolometer Camera (LABOCA)<\/em>, namijenjen mjerenju malih promjena temperature uzrokovanih zra\u010denjem iz svemira koje dolazi od hladnih oblaka pra\u0161ine. Kona\u010dno, pri izradi karte kori\u0161ten je i ESA-in satelit<em> Planck<\/em>, pomo\u0107u kojega su astronomi napravili detaljno skeniranje ve\u0107eg dijela neba.<\/p>\n<p>\u201eATLASGAL nam je pru\u017eio novi, do sad nevi\u0111eni pogled na gusti me\u0111uzvjezdani prostor na\u0161e galaksije, Mlije\u010dne staze. Objava podataka cjelokupnog istra\u017eivanja otvara mogu\u0107nost kori\u0161tenja ove izvanredne baze podataka u svrhu novih otkri\u0107a\u201c, izjavio je <strong>Leonardo Testi<\/strong>, \u010dlan ATLASGAL tima.<\/p>\n<p>Budu\u0107i na\u0161a galaksija ima promjer od oko 100.000 svjetlosnih godina, ATLASGAL je i pogled u pro\u0161lost Mlije\u010dne staze. Kako bilo, on \u0107e pru\u017eiti neiscrpno bogatstvo podataka o sastavu i funkcioniranju navedene.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Close look at the ATLASGAL image of the plane of the Milky Way\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Ip3YHk0gu0I?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: center\"><em>CREDIT: European Southern Observatory (ESO)<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: ESO<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gledaju\u0107i u no\u0107no nebo, \u010dak i u podru\u010djima bez svjetlosnog zaga\u0111enja, mo\u017eemo vidjeti tek mali dio zvijezda i ostalih nebeskih pojava. No, zahvaljuju\u0107i naporima znanstvenika iz European Southern Observatory (ESO) sada mo\u017eemo promatrati na\u0161u galaksiju na fotografiji rezolucije od \u010dak 187 milijuna piksela. Navedenu fotografiju snimio je teleskop Atacama Pathfinder Experiment (APEX), smje\u0161ten na 5.100 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029796,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357,1],"tags":[17316,17948,18006],"class_list":["post-21029794","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","category-znanost","tag-karta","tag-mlijecna-staza","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029794","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029794"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029794\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}