{"id":21029811,"date":"2016-03-04T21:45:55","date_gmt":"2016-03-04T20:45:55","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029811"},"modified":"2023-01-15T12:57:31","modified_gmt":"2023-01-15T11:57:31","slug":"peterodimenzionalna-crna-rupa-mogla-bi-srusiti-teoriju-relativnosti-ipak-samo-u-visim-dimenzijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/peterodimenzionalna-crna-rupa-mogla-bi-srusiti-teoriju-relativnosti-ipak-samo-u-visim-dimenzijama\/","title":{"rendered":"Peterodimenzionalna crna rupa mogla bi sru\u0161iti Teoriju relativnosti (ipak samo u vi\u0161im dimenzijama)"},"content":{"rendered":"\n<p>Ako ste mislili kako su obi\u010dne crne rupe, kakve nastoji objasniti Op\u0107a teorija relativnosti, stvarno \u010dudni objekti, \u0161to onda re\u0107i na crnu rupu smje\u0161tenu u peterodimenzionalnom svemiru, \u010dije su pona\u0161anje nedavno uspje\u0161no simulirali znanstvenici sa <em>University of Cambridge<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Koriste\u0107i resurse superra\u010dunala COSMOS, kao najmo\u0107nijeg ra\u010dunala u Europi, koje je u stanju obaviti 38.6 trilijuna ra\u010dunskih operacija u sekundi, znanstvenici su osmislili ra\u010dunalni model s klju\u010dnom pretpostavkom kako se na\u0161 svemir sastoji od pet ili vi\u0161e dimenzija. Rezultati koje su dobili ostavili su ih jednostavno bez rije\u010di, budu\u0107i je model pokazao kako bi gravitacija u takvom tipu crne rupe bila toliko intenzivna i neuobi\u010dajena da bi jednostavno sru\u0161ila Teoriju relativnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok ve\u0107ina ljudi crnu rupu obi\u010dno zami\u0161lja kao neku vrstu slivnika u prostoru, koji guta sve \u0161to mu se pribli\u017ei, klasi\u010dna crna rupa vjerojatno je sli\u010dnija onoj u znanstveno-fantasti\u010dnom filmu <em>Interstellar<\/em>, gdje je prikazana kao sferi\u010dni objekt. Me\u0111utim, crna rupa koja se nalazi u peterodimenzionalnom svemiru imala bi oblik tankog prstena, koji bi s vremenom postajao sve tanji i nepravilniji, formiraju\u0107i niz \u201enabreklina\u201c, a \u0161to bi u kona\u010dnici imalo za posljedicu pucanje navedenoga i stvaranje novih prstenastih crnih rupa iz spomenutih \u201enabreklina\u201c.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/03\/peterodimenzionalna-crna-rupa.gif\" rel=\"attachment wp-att-21029812\"><img decoding=\"async\" width=\"650\" height=\"317\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/03\/peterodimenzionalna-crna-rupa.gif\" alt=\"Grafi\u010dki prikaz peterodiemenzionalne crne rupe (FOTO: University of Cambridge)\" class=\"wp-image-21029812\"\/><\/a><figcaption class=\"wp-element-caption\">Grafi\u010dki prikaz peterodiemenzionalne crne rupe (FOTO: University of Cambridge)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Takve crne rupe stvarale bi neopisivo jaku gravitaciju, opisanu kroz termin tzv. ultragravitacijskih prstenova, \u0161to bi u kona\u010dnici dovelo do stvaranja tzv. ogoljene singularnosti, kao objekta toliko \u010dudnog da ga nije mogu\u0107e objasniti zakonima nama poznate fizike.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, Op\u0107a teorija relativnosti polazi od pretpostavke kako materija u svemiru zakrivljuje prostorvrijeme, a \u0161to se o\u010dituje kroz gravitaciju. Iako je u proteklih 100 godina navedena pro\u0161la cijeli niz testova svoje utemeljenosti, zaklju\u010dno s nedavnim otkri\u0107em gravitacijskih valova, postojanje ogoljene singularnosti moglo bi ju dovesti u pitanje. Podsjetimo, u \u010detverodimenzionalnom svemiru, singularnost obja\u0161njavamo kao sredi\u0161nju to\u010dku unutar crne rupe, gdje je gravitacija naja\u010da. Pritom je singularnost skrivena od \u201enormalnog svemira\u201c tzv. obzorjem doga\u0111aja, kao to\u010dkom s koje nema povratka, odakle vi\u0161e ni svjetlost ne mo\u017ee pobje\u0107i iz zagrljaja crne rupe.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSve dok su singularnosti skrivene iza obzorja doga\u0111aja, doti\u010dne ne prave probleme i Op\u0107a teorija relativnosti funkcionira \u2013 a &#8216;kozmi\u010dka cenzorska pretpostavka&#8217; ka\u017ee kako je navedeno uvijek slu\u010daj. Sve dok je &#8216;kozmi\u010dka cenzorska pretpostavka&#8217; utemeljena, mo\u017eemo bez ve\u0107ih problema predvidjeti budu\u0107nost izvan crnih rupa\u201c, izjavio je <strong>Markus Kunesch<\/strong>, teorijski fizi\u010dar pri University of Cambridge.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAko postoji ogoljena singularnost, Op\u0107a teorija relativnosti ne funkcionira. A ako Op\u0107a teorija relativnosti ne funkcionira, sve se okre\u0107e naopa\u010dke, zato jer gubi sposobnost predvi\u0111anja te ju nije mogu\u0107e smatrati jedinom teorijom koja obja\u0161njava svemir\u201c, objasnio je <strong>Saran Tunyasuvunakool<\/strong>, jedan od \u010dlanova tima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je na\u0161 svemir \u010detverodimenzionalan, onda nema problema, budu\u0107i u takvom ne mogu postojati ogoljene singularnosti. Me\u0111utim, izvjesnije je kako je svemir vi\u0161edimenzionalan, gdje neki fizi\u010dari smatraju kako postoji \u010dak 11 dimenzija. Kako bilo, o\u010dekuje se da \u0107e upravo <em>Large Hadron Collider<\/em> dokazati ili opovrgnuti postojanje vi\u0161ih dimenzija.<\/p>\n\n\n\n<p>I dok je mogu\u0107e kako Teorija relativnosti ne funkcionira u vi\u0161im dimenzijama, o\u010digledno je kako doti\u010dna funckionira u \u010detverodimenzionalnom svemiru. Stoga bi prof. Kunesch i njegov tim \u017eeljeli ustanoviti \u0161to je toliko posebno u \u010detverodimenzionalnom svemiru da ogoljena singularnost nije mogu\u0107a u navedenom. \u201eAko kozmi\u010dka cenzura ne funkcionira u vi\u0161im dimenzijama, tada mo\u017eda moramo istra\u017eiti \u0161to je toliko posebno u \u010detverodimenzionalnom svemiru da doti\u010dna tu funkcionira\u201c, konstatirao je Tunyasuvunakool.<\/p>\n\n\n\n<p>Kona\u010dno, ako \u017eelite saznati ne\u0161to vi\u0161e o vi\u0161im dimenzijama, preporu\u010dujemo vam video u nastavku, gdje <strong>prof. Michio Kaku<\/strong> jednostavnim jezikom nastoji objasniti o \u010demu je rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Michio Kaku: The Multiverse Has 11 Dimensions | Big Think\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/jI50HN0Kshg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em>CREDIT: Big Think<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: University of Cambridge<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako ste mislili kako su obi\u010dne crne rupe, kakve nastoji objasniti Op\u0107a teorija relativnosti, stvarno \u010dudni objekti, \u0161to onda re\u0107i na crnu rupu smje\u0161tenu u peterodimenzionalnom svemiru, \u010dije su pona\u0161anje nedavno uspje\u0161no simulirali znanstvenici sa University of Cambridge. Koriste\u0107i resurse superra\u010dunala COSMOS, kao najmo\u0107nijeg ra\u010dunala u Europi, koje je u stanju obaviti 38.6 trilijuna ra\u010dunskih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029814,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358,1],"tags":[16483,18752],"class_list":["post-21029811","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","category-znanost","tag-crna-rupa","tag-prostorvrijeme"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029811"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029811\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066697,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029811\/revisions\/21066697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}