{"id":21029838,"date":"2016-03-06T21:05:52","date_gmt":"2016-03-06T20:05:52","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029838"},"modified":"2016-03-06T21:19:08","modified_gmt":"2016-03-06T20:19:08","slug":"hubble-snimio-galaksiju-udaljenu-13-3-milijardi-svjetlosnih-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hubble-snimio-galaksiju-udaljenu-13-3-milijardi-svjetlosnih-godina\/","title":{"rendered":"Hubble snimio galaksiju udaljenu 13.3 milijardi svjetlosnih godina!"},"content":{"rendered":"

\"galaksija<\/a><\/p>\n

Svemirski teleskop Hubble postavio je novi rekord, snimiv\u0161i galaksiju GN-z11 koja je postojala tek 400 milijuna godina nakon Velikog praska, odnosno prije 13.3 milijardi godina. Rije\u010d je o do sad najudaljenijoj galaksiji vi\u0111enoj ljudskim okom, \u010dija svjetlost je na svoj put prema Zemlji krenula milijardama godina prije negoli je nastao Sun\u010dev sustav.<\/p>\n

\u201eOvo je zna\u010dajan pogled u pro\u0161lost, kakav se nismo nadali posti\u0107i s Hubbleom. Uspjeli smo pogledati nazad u pro\u0161lost, izmjeriv\u0161i udaljenost galaksije koja je postojala kad je svemir bio na tek 3% svoje dana\u0161nje starosti\u201c, izjavio je Pascal Oesch<\/strong>, astronom pri Yale University<\/em>, ujedno i voditelj istra\u017eivanja koje je dovelo do otkri\u0107a GN-z11.<\/p>\n

\"Galaksija<\/a>

Galaksija GN-z11, snimljena pomo\u0107u svemirskog teleskopa Hubble (FOTO: NASA, ESA, P. Oesch ( Yale University)<\/p><\/div>\n

Prilikom mjerenja udaljenosti izme\u0111u Zemlje i objekata koji se nalaze na rubu vidljivog svemira znanstvenici se suo\u010davaju s nizom izazova, gdje jedan od va\u017enijih predstavlja neprestano \u0161irenje svemira, pa je u izra\u010dunima potrebno uzeti u obzir koliko se svemir ra\u0161irio u razdoblju otkad je svjetlost napustila GN-z11 i do\u0161la do nas. Stoga se u astronomiji radije govori o vremenu kada je neki veoma udaljeni objekt postojao, negoli o stvarnoj udaljenosti izme\u0111u doti\u010dnog i nas.<\/p>\n

Kako bi utvrdili navedeno u slu\u010daju GN-z11, znanstvenici su morali izmjeriti tzv. crveni pomak, a \u0161to je promjena u svjetlosnom spektru spomenute galaksije, uzrokovana \u0161irenjem svemira, gdje ve\u0107i pomak ukazuje kako je rije\u010d o udaljenijem objektu. Prethodni rekorder, s pomakom od 8.68, bila je galaksija, EGSY8p7, dok je u slu\u010daju GN-z11 izmjeren divovski pomak od 11.1.<\/p>\n

Otkriv\u0161i kako je GN-z11 postojala kad je svemir bio star samo 400 milijuna godina, ukazuje kako je rije\u010d o jednoj od najranijih galaksija, nastalih u razdoblju formiranja prvih zvijezda u svemiru, nedugo po izlasku iz tzv. tamnog doba svemira<\/em>.<\/p>\n

\"Grafi\u010dki<\/a>

Grafi\u010dki prikaz povijesti svemira, od sada\u0161njosti (lijevo), do Velikog praska, koji se dogodio prije 13.8 milijardi godina (desno). Na grafikonu je prikazana i galaksija GN-z11, nastala 400 milijuna godina nakon Velikog praska. (FOTO: NASA, ESA, A. Feild (STScl)<\/p><\/div>\n

\u201ePrethodni rekorder otkriven je u sredini razdoblja kad su zvijezde unutar prvih galaksija po\u010dele zagrijavati hladne nakupine plinovitog vodika. To prijelazno razdoblje poznato je pod nazivom reionizacijska era<\/em>. GN-z11 je primije\u0107en 150 milijuna godina ranije, gotovo blizu samog po\u010detka ovog prijelaza u evoluciji svemira\u201c, otkrio je Rychard Bouwens<\/strong> s University of Leiden<\/em> u Nizozemskoj.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, sama galaksija GN-z11 je 25 puta manja od Mlije\u010dne staze, s tek oko 1% ukupne mase Mlije\u010dne staze. Me\u0111utim, nove zvijezde unutar galaksije GN-z11 stvaraju se \u010dak 20 puta br\u017ee od trenutne stope nastanka novih zvijezda unutar Mlije\u010dne staze. \u201eUistinu je zadivljuju\u0107e \u0161to je ovako velika galaksija postojala tek 200 do 300 milijuna godina nakon nastanka prvih zvijezda. Kako bi se u tom razdoblju stvorila galaksija milijardu puta te\u017ea od na\u0161eg Sunca, rast je morao biti zaista brz, rezultiraju\u0107i nastankom ogromnog broja zvijezda\u201c, otkrio je Garth Illingworth<\/strong> s University of California<\/em>, istovremeno jedan od suradnika na projektu.<\/p>\n

Zanimljivo je spomenuti da su dosada\u0161nja istra\u017eivanja ukazivala kako galaksije sjajne poput GN-z11 ne mogu postojati u ovako ranoj fazi svemira. \u201eOtkri\u0107e GN-z11 pokazalo nam je kako je na\u0161e znanje o ranom razdoblju svemira i dalje uistinu ograni\u010deno. Nastanak GN-z11 zasada je svojevrsna misterija. Ovdje vjerojatno vidimo prvu generaciju zvijezda nastalih oko crnih rupa\u201c, konstatirao je Ivo labbe<\/strong> s University of Leiden.<\/p>\n

Za nadati se je kako \u0107e s lansiranjem Hubbleovog nasljednika, svemirskog teleskopa Jamesa Webba, znanstvenici do\u0107i do novih podataka o ranim danima svemira, zaviruju\u0107i jo\u0161 dublje u pro\u0161lost.<\/p>\n

Izvor: Yale University<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svemirski teleskop Hubble postavio je novi rekord, snimiv\u0161i galaksiju GN-z11 koja je postojala tek 400 milijuna godina nakon Velikog praska, odnosno prije 13.3 milijardi godina. Rije\u010d je o do sad najudaljenijoj galaksiji vi\u0111enoj ljudskim okom, \u010dija svjetlost je na svoj put prema Zemlji krenula milijardama godina prije negoli je nastao Sun\u010dev sustav. \u201eOvo je zna\u010dajan […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029841,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357,1],"tags":[16499,18006,16509],"class_list":["post-21029838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","category-znanost","tag-hubble","tag-svemir-2","tag-veliki-prasak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029838"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029838\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}