{"id":21029847,"date":"2016-03-06T21:40:38","date_gmt":"2016-03-06T20:40:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029847"},"modified":"2016-03-06T21:40:38","modified_gmt":"2016-03-06T20:40:38","slug":"napravljeno-prvo-biolosko-racunalo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/napravljeno-prvo-biolosko-racunalo\/","title":{"rendered":"Napravljeno prvo biolo\u0161ko ra\u010dunalo"},"content":{"rendered":"<p>Oni koji su gledali <em>Star Trek: Voyager<\/em> sjetit \u0107e se kako je doti\u010dni federacijski brod klase Intrepid bio opremljen nizom biogelova, kao svojevrsnih biolo\u0161kih ra\u010dunala, s ciljem ubrzanja protoka informacija izme\u0111u razli\u010ditih brodskih sustava. E pa na sli\u010dnom konceptu rade znanstvenici s kanadskog McGill University, nastoje\u0107i razviti ra\u010dunalo \u010diju bi osnovu \u010dinili mikro\u010dipovi napravljeni od bjelan\u010devina.<\/p>\n<p>\u0160tovi\u0161e, tim pod vodstvom <strong>prof. Dana Nicolaua<\/strong>, bioin\u017eenjera s <em>McGill University<\/em>, u suradnji s kolegama iz Njema\u010dke, \u0160vedske i Nizozemske, uspio je napraviti biolo\u0161ki mikro\u010dip unutar kojega informacije prenose bjelan\u010devine, a ne elektroni.<\/p>\n<p>\u010cip, veli\u010dine 1.5 cm<sup>2<\/sup>, sastavljen je od proteinskih lanaca, napajanih pomo\u0107u <em>adenozin trifosfata (ATP)<\/em>, kemijskog spoja koji slu\u017ei za prijenos energije na stani\u010dnom nivou. \u201eUspjeli smo stvoriti iznimno slo\u017eenu mre\u017eu na vrlo malom podru\u010dju\u201c, konstatirao je Nicolau. Kako bi pokazali da njihov \u010dip uistinu funkcionira, znanstvenici su mu zadali matemati\u010dki problem, kojeg je doti\u010dni uspje\u0161no rije\u0161io.<\/p>\n<p>Iako su biolo\u0161ka ra\u010dunala jo\u0161 uvijek jako daleko od stvarne primjene, doti\u010dna bi jednog dana mogla pru\u017eiti snagu superra\u010dunala u pakiranju veli\u010dine dana\u0161njeg osobnog ra\u010dunala, sposobnog istovremeno obavljati ogroman broj ra\u010dunskih operacija. \u0160tovi\u0161e, predvi\u0111a se kako bi se biolo\u0161ka ra\u010dunala mogla povezati s onim klasi\u010dnima, temeljenima na siliciju, te tako poja\u010dati njihove sposobnosti.<\/p>\n<p>\u201eTe\u0161ko je re\u0107i kad \u0107emo napraviti prvo pravo biolo\u0161ko superra\u010dunalo. Jedna od mogu\u0107nosti za hvatanje uko\u0161tac s ve\u0107im i kompleksnijim zadacima mogla bi biti spajanje na\u0161eg ure\u0111aja s konvencionalnim ra\u010dunalom, a u cilju stvaranja hibridne naprave. Trenutno radimo na cijelom nizu mogu\u0107ih ideja u sklopu na\u0161eg istra\u017eivanja\u201c, otkrio je Nicolau.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: McGill University<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oni koji su gledali Star Trek: Voyager sjetit \u0107e se kako je doti\u010dni federacijski brod klase Intrepid bio opremljen nizom biogelova, kao svojevrsnih biolo\u0161kih ra\u010dunala, s ciljem ubrzanja protoka informacija izme\u0111u razli\u010ditih brodskih sustava. E pa na sli\u010dnom konceptu rade znanstvenici s kanadskog McGill University, nastoje\u0107i razviti ra\u010dunalo \u010diju bi osnovu \u010dinili mikro\u010dipovi napravljeni od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029848,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361,1],"tags":[17005,18313],"class_list":["post-21029847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","category-znanost","tag-bjelancevine","tag-mikrocip"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029847"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029847\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}