{"id":21029852,"date":"2023-02-17T11:36:00","date_gmt":"2023-02-17T10:36:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029852"},"modified":"2023-02-18T04:13:33","modified_gmt":"2023-02-18T03:13:33","slug":"vjerujte-svojoj-intuiciji-iznenadnim-mislima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/vjerujte-svojoj-intuiciji-iznenadnim-mislima\/","title":{"rendered":"Za\u0161to trebamo vjerovati svojoj intuiciji i iznenadnim mislima? Evo \u0161to znanstvenici ka\u017eu&#8230;"},"content":{"rendered":"\n<p>Nizom eksperimenata provedenih od strane profesionalnih istra\u017eiva\u010da, dokazano je da&nbsp;iznenadne misli koje \u010dovjeku \u201epadnu na pamet\u201d generalno daju bolja rje\u0161enja za pojedine probleme i nedoumice. Za razliku od iznenadnih misli, postoji ne\u0161to \u0161to se zove analiti\u010dko razmi\u0161ljanje. Kao \u0161to ve\u0107ina vas zna, analiti\u010dko razmi\u0161ljanje uvelike ko\u010di na\u0161u intuiciju i time onemogu\u0107ava kreativne procese koji se <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/niste-ni-svjesni-koliko-je-vas-mozak-snazan-ovih-pet-funkcija-to-i-dokazuje\/\">odvijaju u na\u0161em mozgu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Eksperimenti su se sastojali&nbsp;od vje\u017ebe povezivanja, koja je uklju\u010divala odre\u0111eni broj kartica na kojima su bile otisnute razli\u010dite stvari. Za potrebe prvog eksperimenta na kartice su napisana samo slova, a za drugi su dodane i slike. Svaki kandidat je dobio po tri kartice, te je morao smisliti pojam koji me\u0111usobno povezuje sve tri. Vrijeme odgovora izme\u0111u svake kartice bilo je 15 do 16 sekundi, a ciklus se sastojao od 50 do 180 kartica. Rezultat eksperimenta je sljede\u0107i&nbsp;\u2013 kandidati koji su koristili intuiciju i unutarnje misli imali su pribli\u017eno 80% to\u010dnih odgovora, a ispitanici koji su se koristili analiti\u010dkim metodama da do\u0111u do klju\u010dne rije\u010di imali su svega oko 60% to\u010dnih odgovora.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr. John Kounios<\/strong>, profesor na&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/drexel.edu\/research-innovation\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Drexel University<\/a><\/em>&nbsp;ka\u017ee: \u201eSvjesno, odnosno analiti\u010dko razmi\u0161ljanje ponekad mo\u017ee biti ishitreno ili manjkavo, \u0161to dovodi do pogre\u0161aka pri rje\u0161avanju problema i zadataka, posebno onih koji uklju\u010duju kreativnost. Me\u0111utim, nesvjesno mi\u0161ljenje i razmi\u0161ljanje je automatski proces koji uvelike ovisi o na\u0161em trenutnom raspolo\u017eenju. Ako smo na godi\u0161njem odmoru ve\u0107a je \u0161ansa da \u0107e <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kod-kreativnih-ljudi-dijelovi-mozga-su-bolje-povezani\/\">nam na pamet pasti neko kreativno<\/a> rje\u0161enje ili ideja, nego kad smo u mentalnom naponu smi\u0161ljanja tog istog rje\u0161enja.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVjerujte u sebe i u svoju intuiciju. Intuicija je najmo\u0107nije oru\u017eje. Da nema intuicije i iznenadnih misli, nikad ne bismo dostigli ono \u0161to smo dostigli danas.&nbsp; Sva va\u017ena otkri\u0107a, sve velike ideje i sl. proizvod su ljudske ma\u0161te i intuicije koja najbolje radi kad smo opu\u0161teni i mentalno neoptere\u0107eni\u201d, ka\u017ee <strong>dr. Carola Salvi<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: Drexel University<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nizom eksperimenata provedenih od strane profesionalnih istra\u017eiva\u010da, dokazano je da&nbsp;iznenadne misli koje \u010dovjeku \u201epadnu na pamet\u201d generalno daju bolja rje\u0161enja za pojedine probleme i nedoumice. Za razliku od iznenadnih misli, postoji ne\u0161to \u0161to se zove analiti\u010dko razmi\u0161ljanje. Kao \u0161to ve\u0107ina vas zna, analiti\u010dko razmi\u0161ljanje uvelike ko\u010di na\u0161u intuiciju i time onemogu\u0107ava kreativne procese koji se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066906,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[18087,18516,17012,18763,19494],"class_list":["post-21029852","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-intuicija","tag-istrazivanje","tag-kreativnost","tag-misli","tag-psihologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029852"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029852\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066910,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029852\/revisions\/21066910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}