{"id":21029898,"date":"2019-11-06T20:55:29","date_gmt":"2019-11-06T19:55:29","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029898"},"modified":"2019-11-12T21:40:14","modified_gmt":"2019-11-12T20:40:14","slug":"otkrivena-bakterija-koja-se-prilagodila-jesti-plastiku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-bakterija-koja-se-prilagodila-jesti-plastiku\/","title":{"rendered":"Otkrivena bakterija koja se prilagodila jesti plastiku!"},"content":{"rendered":"<p>U svijetu se svake godine proizvede 343 milijuna tona plasti\u010dnog otpada, a ako nastavimo tim tempom, predvi\u0111a se kako \u0107e do 2050. godine te\u017eina navedenog otpada u oceanima prema\u0161iti ukupnu te\u017einu ribe u istima. Pritom \u0161estinu odba\u010dene plastike \u010dini tzv. PET plastika, iznimno tvrdokoran oblik sinteti\u010dkog proizvoda, punog imena <em>polietilentereftalat<\/em>.<\/p>\n<p>Kako je plastici potrebno jako puno vremena da bi se razgradila, evidentno je\u00a0da smo se zatrpali gomilama otpada koji \u0107e se u prirodi zadr\u017eati stotinama godina. Ili mo\u017eda ne? Naime, znanstvenici s <em>Kyoto Institute of Technology<\/em> i <em>Keio University<\/em> otkrili su bakteriju koja je prirodnim putem, bez ikakva utjecaja \u010dovjeka, razvila sposobnost razgradnje PET proizvoda.<\/p>\n<p>Rije\u010d je o bakteriji <em>Ideonella sakaiensis 201-F6<\/em>, koja je u stanju razgraditi tanki sloj polietilentereftalata u samo \u0161est tjedana, pri temperaturi od 30\u00b0 C. Koriste\u0107i dva enzima, bakterija razbija PET na <em>tereftalnu <\/em>kiselinu i <em>etilen glikol<\/em>, dva kemijska spoja manje opasna po okoli\u0161.<\/p>\n<p>Znanstvenici su navedenu bakteriju otkrili analizirav\u0161i 250 uzoraka PET ambala\u017ee prikupljenih na razli\u010ditim lokacijama. \u0160tovi\u0161e, smatra se kako je Ideonella sakaiensis 201-F6 svoju neobi\u010dnu sposobnost razgradnje plastike razvila tek nedavno, a \u010demu ide u prilog i \u010dinjenica kako su prvi PET proizvodi napravljeni prije 70 godina.<\/p>\n<p>I dok je rije\u010d o uistinu uzbudljivom otkri\u0107u, neki znanstvenici zasada su skepti\u010dni oko mogu\u0107nosti njegove prakti\u010dne primjene. Kako bilo, otkri\u0107e bakterije koja je razvila takav tip sposobnosti, moglo bi biti pokazatelj kako su i neki drugi mikroorganizmi razvili sli\u010dne sposobnosti, i to ne samo u slu\u010daju plastike, nego i drugih zaga\u0111iva\u010da. \u201eOvaj bi proces mogao biti sasvim uobi\u010dajena pojava. Sada znamo \u0161to trebamo tra\u017eiti, pa \u0107emo mo\u017eda otkriti jo\u0161 ovakvih mikroba u razli\u010ditim podru\u010djima diljem svijeta\u201c, konstatirao je <strong>Tracy Mincer<\/strong>, znanstvenik pri <em>Woods Hole Oceanographic Institution<\/em>.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: Science<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U svijetu se svake godine proizvede 343 milijuna tona plasti\u010dnog otpada, a ako nastavimo tim tempom, predvi\u0111a se kako \u0107e do 2050. godine te\u017eina navedenog otpada u oceanima prema\u0161iti ukupnu te\u017einu ribe u istima. Pritom \u0161estinu odba\u010dene plastike \u010dini tzv. PET plastika, iznimno tvrdokoran oblik sinteti\u010dkog proizvoda, punog imena polietilentereftalat. Kako je plastici potrebno jako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029899,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372,1],"tags":[16742,18778,16954,18780],"class_list":["post-21029898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","category-znanost","tag-bakterija","tag-pet","tag-plastika","tag-razgradnja-plastike"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029898"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029898\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}