{"id":21029926,"date":"2016-03-18T22:06:45","date_gmt":"2016-03-18T21:06:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029926"},"modified":"2020-10-15T14:49:29","modified_gmt":"2020-10-15T12:49:29","slug":"ova-karta-prikazuje-putanje-svih-ljudskih-svemirskih-misija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ova-karta-prikazuje-putanje-svih-ljudskih-svemirskih-misija\/","title":{"rendered":"Ova karta prikazuje putanje svih ljudskih svemirskih misija"},"content":{"rendered":"

\"dio<\/a><\/p>\n

Kako je istra\u017eivanje svemira opet u modi potvr\u0111uje uklju\u010divanje sve ve\u0107eg broja zemalja u novu svemirsku utrku, ali i brojnih privatnih firmi, kako iz SAD-a, tako i iz drugih dijelova svijeta. I dok s nestrpljenjem \u010dekamo prvo lansiranje NASA-inog sustava SLS, najavljeno za rujan 2018. godine, koji bi nas trebao vratiti na Mjesec, a potom odvesti i na Mars, ovih dana smo svjedo\u010dili cijelom nizu uzbudljivih doga\u0111aja kad je u pitanju istra\u017eivanje svemira, po\u010dev\u0161i od povratka Scotta Kellya<\/strong> s jednogodi\u0161nje misije na Me\u0111unarodnoj svemirskoj postaji<\/em>, preko jo\u0161 jednog u nizu lansiranja SpaceX rakete Falcon, pa sve do spektakularnog lansiranja ExoMarsa 2016<\/em>, nove europsko-ruske sonde na putu za Mars.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, upravo bi doti\u010dna sonda, kao i njen prate\u0107i rover, lansiranje kojega se planira za 2018. godinu, trebali odgovoriti ima li na Marsu \u017eivota, i je li ga ikada i bilo. \u0160tovi\u0161e, NASA je nedavno objavila kako planira ambicioznu misiju na Jupiterov mjesec Europu, kao najizglednijeg kandidata za postojanje \u017eivota jo\u0161 negdje u Sun\u010devom sustavu. Kona\u010dno, iz NASA-e su nedavno nedvosmisleno konstatirali kako \u0107emo izvanzemaljski \u017eivot prona\u0107i u idu\u0107ih 20 do 30 godina.<\/p>\n

Tko zna, mo\u017eda izvanzemaljski \u017eivot, i to onaj inteligentni, prona\u0111e prije nas, pogotovo ako doti\u010dni nabasaju na svemirsku sondu Voyager 1<\/em>, koja upravo napu\u0161ta Sun\u010dev sustav, ulaze\u0107i u me\u0111uzvjezdani prostor kao prvi objekt napravljen ljudskom rukom van granica mati\u010dnog sustava.<\/p>\n

Kako bi prikazala dio bogate povijesti svemirskih letova, koja traje od 1959, kada je lansirana sovjetska sonda Luna 2, pa sve do danas, ekipa s Pop Chart Laba<\/em> napravila je prekrasnu kartu Sun\u010devog sustava, prikazav\u0161i na njoj putanje preko stotinu svemirskih brodova, sondi, landera i rovera, a koju mo\u017eete vidjeti na dnu \u010dlanka. Kao \u0161to je mogu\u0107e vidjeti iz navedene karte, ve\u0107ina na\u0161ih letjelica nikad nije ni napustila Zemljinu orbitu, a \u0161to idemo dalje unutar Sun\u010devog sustava broj sondi koje smo poslali sve je manji, uz izuzetak Marsa i Jupitera, koje su posjetile brojne letjelice.<\/p>\n

\"FOTO:<\/a>

FOTO: Pop Chart Labs<\/p><\/div>\n

Kartu u punoj veli\u010dini mo\u017eete vidjeti ovdje<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Izvor: Pop Chart Labs<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako je istra\u017eivanje svemira opet u modi potvr\u0111uje uklju\u010divanje sve ve\u0107eg broja zemalja u novu svemirsku utrku, ali i brojnih privatnih firmi, kako iz SAD-a, tako i iz drugih dijelova svijeta. I dok s nestrpljenjem \u010dekamo prvo lansiranje NASA-inog sustava SLS, najavljeno za rujan 2018. godine, koji bi nas trebao vratiti na Mjesec, a potom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029928,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323,1],"tags":[17316,16565,18006,18791],"class_list":["post-21029926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","category-znanost","tag-karta","tag-suncev-sustav","tag-svemir-2","tag-svemirski-letovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029926"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029926\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}