Kao \u0161to je ve\u0107 otprije poznato, unutar genoma Homo Sapiensa, uz izuzetak crna\u010dkog stanovni\u0161tva Afrike, nalazi se od 1,5% do 4% genetskog materijala neandertalca, a \u0161to je o\u010diti dokaz kako su se ove dvije podvrste \u010dovjeka svojedobno me\u0111usobno razmno\u017eavale.<\/p>\n
I dok nam je priroda takvih odnosa izme\u0111u neandertalca i modernog \u010dovjeka ne\u0161to poznatija, do sada se nije znalo gotovo ni\u0161ta o razmno\u017eavanju modernog \u010dovjeka sa denisovcima, drugom vrstom arhai\u010dnih ljudi, ostaci kojih su na\u0111eni na podru\u010dju Sibira.<\/p>\n
Kako bi otkrili fragmente denisovskog DNK unutar modernih ljudi, znanstvenici s University of Washington <\/em>iz Seattlea, u suradnji s kolegama iz nekoliko drugih znanstvenih institucija iz drugih dijelova svijeta, odlu\u010dili su analizirati genome 1.523 osobe diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i i 35 ispitanika s 11 lokacija na Bismarckovom arhipelagu, smje\u0161tenom u sjevernom dijelu melanezijskog oto\u010dja.<\/p>\n Rezultati istra\u017eivanja pokazali su kako Melanezijci s navedenog otoka me\u0111u rijetkima u svijetu posjeduju zna\u010dajan broj denisovskih gena, koji se kre\u0107e u rasponu od 1,9 do 3,4% njihovog DNK. Spomenimo pritom kako su istra\u017eivanja otprije nekoliko godina pokazala da i australski Aborid\u017eini u svom genomu tako\u0111er imaju djeli\u0107e denisovskog DNK. \u0160tovi\u0161e, neki smatraju kako su denisovci imali tamniju boju ko\u017ee, za razliku od svjetloputih neandertalaca.<\/p>\n \u201eMislim kako su neandertalci i denisovci voljeli lutati. Istra\u017eivanja poput ovoga mogu nam pokazati gdje su lutali\u201c, otkrio je voditelj istra\u017eivanja Benjamin Vernot<\/strong>. \u201eDenisovci su jedina vrsta arhai\u010dnih ljudi o kojoj znamo manje iz fosilnih ostataka, a vi\u0161e iz podataka o tome gdje se njihovi geni pojavljuju kod modernih ljudi\u201c, rekao je dr. Joshua Akey<\/strong>, jedan od \u010dlanova istra\u017eiva\u010dkog tima.<\/p>\n Osim toga, ovo istra\u017eivanje je pokazalo kako se me\u0111usobno mije\u0161anje neandertalca i modernog \u010dovjeka dogodilo najmanje tri puta, dok su se denisovci i ljudi me\u0111usobno razmno\u017eavali vjerojatno samo jednom. Kona\u010dno, utvr\u0111eno je kako su iz genoma modernog \u010dovjeka nestali neki arhai\u010dni geni, uklju\u010duju\u0107i one koji utje\u010du na razvoj mo\u017edane kore i striatuma.<\/p>\n \u201eZahvaljuju\u0107i ovakvim istra\u017eivanjima mo\u017eemo bolje shvatiti proces \u0161irenja \u010dovjeka diljem Euroazije, a mo\u017eda otkriti i na kakve su uvjete ljudi nai\u0161li na svom putu. Ovaj rad pokazuje kako mo\u017eemo u\u010diti o ljudskoj povijesti i na\u0161im arhai\u010dnim ro\u0111acima kroz prou\u010davanje pradavnog i modernog DNK\u201c, konstatirao je Vernot.<\/p>\n Izvor: University of Washington, Science<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kao \u0161to je ve\u0107 otprije poznato, unutar genoma Homo Sapiensa, uz izuzetak crna\u010dkog stanovni\u0161tva Afrike, nalazi se od 1,5% do 4% genetskog materijala neandertalca, a \u0161to je o\u010diti dokaz kako su se ove dvije podvrste \u010dovjeka svojedobno me\u0111usobno razmno\u017eavale. I dok nam je priroda takvih odnosa izme\u0111u neandertalca i modernog \u010dovjeka ne\u0161to poznatija, do sada […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029947,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331,1],"tags":[17988,17986,16469,16468],"class_list":["post-21029946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","category-znanost","tag-denisovan","tag-genom","tag-homo-sapiens","tag-neandertalac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029946"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029946\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}