{"id":21029965,"date":"2020-03-17T12:27:00","date_gmt":"2020-03-17T11:27:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029965"},"modified":"2020-09-26T03:18:01","modified_gmt":"2020-09-26T01:18:01","slug":"u-nasoj-dnk-nalaze-se-neaktivni-virusi-iz-davnine-a-dva-od-njih-mogla-bi-biti-i-opasna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/u-nasoj-dnk-nalaze-se-neaktivni-virusi-iz-davnine-a-dva-od-njih-mogla-bi-biti-i-opasna\/","title":{"rendered":"U na\u0161oj DNK nalaze se neaktivni virusi iz davnine, a dva od njih mogla bi biti i opasna"},"content":{"rendered":"\n

Iako su prethodna istra\u017eivanja pokazala kako unutar na\u0161eg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od na\u0161ih predaka, tim znanstvenika s University of Michigan<\/em> i Tufts University<\/em> otkrio je 18 novih virusa, od kojih bi jedan mogao postati i aktivan ako mu to organizam nositelja dopusti.<\/p>\n\n\n\n

Prou\u010div\u0161i genome 2.500 ispitanika, znanstvenici su otkrili tragove ukupno 36 razli\u010ditih virusa koji su se nakupili u ljudskom genomu tijekom evolucije. Me\u0111utim, netko bi se mogao upitati na koji je na\u010din tolika koli\u010dina strane tvari u\u0161la u na\u0161 genetski kod?<\/p>\n\n\n\n

Da bi se reproducirao, virus koristi DNK doma\u0107ina, implementiraju\u0107i svoj DNK u stanice zara\u017eene osobe. Kako dijeljenjem nastaju nove stanice doma\u0107ina, a time i novi nizovi DNK, istovremeno dolazi i do multiplikacije gena virusa. Na\u0161av\u0161i se u novim stanicama, genetski materijal virusa se aktivira, pretvaraju\u0107i ih u pravu tvornicu virusa, koji potom ubacuju svoj DNK u jo\u0161 ve\u0107i broj stanica.<\/p>\n\n\n\n

Iako imunosni sustav ponekad uspijeva pobijediti virus, doti\u010dni nije u stanju rije\u0161iti se djeli\u0107a virusa koji su se prethodno nastanili u DNK kodu zara\u017eene osobe. Me\u0111utim, organizam je dovoljno jak isklju\u010diti tu\u0111inski DNK, koji potom i dalje ostaje u organizmu, prenose\u0107i se na potomstvo.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovi\u0161e, tijekom prijenosa neaktivnog DNK s generacije na generaciju dolazi i do mutacija navedenog, koji time dodatno gubi svoju sposobnost potencijalne aktivacije. Ipak, ako se aktiviraju djeli\u0107i virusnog DNK, oni su u stanju napraviti ozbiljne zdravstvene probleme pojedincu.<\/p>\n\n\n\n

I dok ve\u0107ina neaktivnih virusa zarobljenih u na\u0161em DNK nema u cijelosti o\u010duvanu genetsku strukturu, pojavljuju\u0107i se u tek malom dijelu populacije, do sad su otkrivena dva protovirusa s poprili\u010dno o\u010duvanim DNK, koji bi mogli biti iznimno opasni ako se aktiviraju.<\/p>\n\n\n\n

I dok je jedan od navedenih otkriven jo\u0161 prije nekoliko godina, tim pod vodstvom dr. Jeffreya Kidda<\/strong> s University of Michigan<\/em> i dr. Johna Coffina<\/strong> s Tufts University<\/em> otkrio je drugi protovirus pod imenom Xq21.33<\/strong><\/em>, na\u0161av\u0161i ga X kromosomu. Iako zasada nije poznato porijeklo virusa, kao ni njegova \u0161tetnost, nedvojbena je \u010dinjenica kako je doti\u010dni toliko dobro o\u010duvan da bi i danas mogao napraviti \u0161tetu ukoliko bi ga se aktiviralo.<\/p>\n\n\n\n

Sre\u0107om, znanstvenici smatraju kako su \u0161anse za aktivaciju navedena dva virusa iznimno mala, budu\u0107i da ljudsko tijelo ima efikasne alate za neutralizaciju takvog tipa prijetnji.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako su prethodna istra\u017eivanja pokazala kako unutar na\u0161eg genetskog koda postoje neaktivni virusi ili njihovi fragmenti, a koje smo dobili od na\u0161ih predaka, tim znanstvenika s University of Michigan i Tufts University otkrio je 18 novih virusa, od kojih bi jedan mogao postati i aktivan ako mu to organizam nositelja dopusti. Prou\u010div\u0161i genome 2.500 ispitanika, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029966,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16343],"tags":[16501,18810,16563],"class_list":["post-21029965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-bakterije-i-virusi","tag-dnk","tag-imunosni-sustav","tag-virus"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029965"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029965\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}