{"id":21029979,"date":"2016-03-28T21:11:47","date_gmt":"2016-03-28T19:11:47","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21029979"},"modified":"2016-03-28T21:15:56","modified_gmt":"2016-03-28T19:15:56","slug":"deset-upecatljivih-svemirskih-fotografija-koje-je-snimila-nasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/deset-upecatljivih-svemirskih-fotografija-koje-je-snimila-nasa\/","title":{"rendered":"Deset upe\u010datljivih svemirskih fotografija koje je snimila NASA"},"content":{"rendered":"

\"nasa<\/a><\/p>\n

Kao najmo\u0107nija svemirska agencija u svijetu, NASA je od svog osnivanja do danas ostvarila cijeli niz zadivljuju\u0107ih podviga, bilo da je rije\u010d o svemirskim letovima s ljudskom posadom, koji su 1969. godine kulminirali slijetanjem \u010dovjeka na Mjesec, bilo slanjem cijelog niza svemirskih sondi diljem Sun\u010devog sustava. Sve navedeno zabilje\u017eeno je objektivom fotoaparata, a \u0161to je izrodilo cijeli niz spektakularnih fotografija, od kojih vam deset najupe\u010datljivijih donosimo u nastavku.<\/p>\n

    \n
  1. Divovska Sun\u010deva baklja, snimljena 16. travnja 2012.<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
    \"FOTO:<\/a>

    FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

    Ova divovska Sun\u010deva baklja, izba\u010dena na s lijeve hemisfere na\u0161e mati\u010dne zvijezde, ustvari je plazma, \u010detvrto agregatno stanje materije, sastavljena od nabijenih \u010destica vodika i helija. Iako doti\u010dna baklja nije dosegla Zemlju, intenzivne erupcije na povr\u0161ini Sunca mogu ozbiljno utjecati na rad satelita u Zemljinoj atmosferi, ali i izazvati velike probleme u opskrbi elektri\u010dnom energijom na povr\u0161ini na\u0161eg planeta. Baklju je snimio NASA-in Solar Dynamic Observatory<\/em>.<\/p>\n

      \n
    1. Komet ISON<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
      \"FOTO:<\/a>

      FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

      Komet, koji su 21. rujna 2012. godine otkrili ruski astronomi Vitalij Nevski<\/strong> i Artiom Novichok<\/strong>, godinu dana kasnije snimila je ekipa iz NASA-inog Marshall Space Flight Center, a dok je doti\u010dni od Zemlje bio udaljen 156 milijuna kilometara.<\/p>\n

      Samo dvadeset dana nakon \u0161to je NASA snimila ISON, navedeni se 28. studenog 2013. godine pribli\u017eio na 1 207 000 km od Sunca i nedugo potom raspao.<\/p>\n

        \n
      1. Hubble Ultra Deep Field<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
        \"FOTO:<\/a>

        FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

        Ova zadivljuju\u0107a fotografija, nastala kombiniranjem podataka koje je svemirski teleskop Hubble prikupljao vi\u0161e od deset godina, prikazuje na tisu\u0107e udaljenih galaksija \u010dija je svjetlost na Zemlji u velikom broju slu\u010dajeva nevidljiva golim okom. \u0160tovi\u0161e, NASA-ini znanstvenici procjenjuju kako slabo vidljive galaksije na fotografiji emitiraju tek milijarditi dio svjetlosti vidljive \u010dovjeku.<\/p>\n

          \n
        1. Jupiterova velika crvena pjega<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
          \"FOTO:<\/a>

          FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

          Ovu fotografiju velike Jupiterove pjege, ustvari oluje velike kako tri Zemlje, koja ve\u0107 stotinama godina bjesni u atmosferi ovog plinovitog diva, snimila je svemirska sonda Voyager 1 za vrijeme preleta tijekom 1979. godine. Postoje dokazi kako je pjega prije sto godina bila dvostruko ve\u0107a nego \u0161to je danas, a \u010dini se kako \u0107e se doti\u010dna i nastaviti smanjivati.<\/p>\n

            \n
          1. Rover Curiosity na Marsu<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
            \"FOTO:<\/a>

            FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

            Kako i rover na drugom planetu mo\u017ee snimiti selfie pokazao nam je Curiosity, snimiv\u0161i svoj prednji lijevi kota\u010d. Fotografija, snimljena 30. studenog 2013., prikazuje i o\u0161te\u0107enja na kota\u010du, nastala tijekom 4,47 km duga\u010dkog putovanja po te\u0161kom marsovskom terenu.<\/p>\n

              \n
            1. Zalazak Sunca na Marsu<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
              \"FOTO:<\/a>

              FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

              Jednu od najspektakularnijih fotografija iz svemirskih prostranstava snimio je NASA-in rover Spirit, zabilje\u017eiv\u0161i zalazak Sunca na Marsu vi\u0111en iz kratera Gusev. Rover, \u010dija je misija na Marsu trajala u razdoblju od 2004. do 2010. godine, navedenu je fotografiju snimio tijekom 489. dana misije, koriste\u0107i se svojom panoramskom kamerom.<\/p>\n

                \n
              1. Prva fotografija povr\u0161ine Marsa<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
                \"FOTO:<\/a>

                FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

                Ameri\u010dka svemirska sonda Viking 1 bila je prva letjelica koja se spustila na povr\u0161inu Marsa i poslala fotografiju navedene nazad na Zemlju. Navedena fotografija snimljena je neposredno nakon \u0161to se letjelica spustila na Mars, 20. srpnja 1976. godine. Iako je prvotna misija Vikinga 1 bila analizirati atmosferu Marsa i snimiti fotografiju njegove povr\u0161ine, navedena se produ\u017eila na \u0161est godina, prikupiv\u0161i cijeli niz vrijednih znanstvenih informacija.<\/p>\n

                  \n
                1. Zemlja i Mjesec vi\u0111eni iz neposredne blizine Saturna<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
                  \"FOTO:<\/a>

                  FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

                  \"FOTO:<\/a>

                  FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

                  Kad govorimo o fotografijama snimljenim u svemiru, zasigurno su najdojmljivije one na\u0161eg planeta, posebice ako je rije\u010d o prvoj fotografiji navedenog s me\u0111uplanetarne udaljenosti. Takvu je fotografiju uspjela snimiti svemirska sonda Cassini, uhvativ\u0161i svojim objektivom Zemlju i Mjesec s udaljenosti od 1,45 milijardi kilometara, iz neposredne blizine Saturna, \u010diji prstenovi dominiraju fotografijom.<\/p>\n

                  Ovakve fotografije iznimno je te\u0161ko snimiti, posebice s velike udaljenosti kao \u0161to je ova, a zbog toga \u0161to se Zemlja prividno nalazi jako blizu Suncu pa bi okretanje kamere u tom smjeru moglo ozbiljno ugroziti le\u0107e. Sre\u0107om, u trenutku snimanja ove fotografije Sunce je bilo skriveno iza Saturna.<\/p>\n

                    \n
                  1. \u010covjek na Mjesecu<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
                    \"Aldrin_Apollo_11\"<\/a>

                    FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

                    Spu\u0161tanje \u010dovjeka na Mjese\u010devu povr\u0161inu bio je zasigurno najve\u0107i doga\u0111aj u dosada\u0161njoj povijesti svemirskih letova. nakon \u0161to su Neil Armstrong<\/strong> i Buzz Aldrin<\/strong> 20. srpnja 1969. godine uspje\u0161no prizemljili Orla u More ti\u0161ina, i potom iza\u0161li na povr\u0161inu jedinog Zemljinog prirodnog satelita, snimljen je cijeli niz slavnih fotografija, od kojih se posebice izdvaja ona s Buzzom Aldrinom tijekom \u0161etnje Mjese\u010devom povr\u0161inom.<\/p>\n

                      \n
                    1. Zemljin izlazak<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
                      \"FOTO:<\/a>

                      FOTO: NASA<\/p><\/div>\n

                      Vjerojatno najpoznatija slika svemirskog doba jest ona na\u0161eg planeta iz Mjese\u010deve orbite, snimljena tijekom misije Apolla 8, prve letjelica s ljudskom posadom koja je obi\u0161la Mjesec. Astronauti Frank Borman<\/strong>, Jim Lovell<\/strong> i William Andres<\/strong> ovu su fotografiju snimili nedugo nakon doleta Apolla 8 s tamne strane Mjeseca, na Badnjak 1968. godine. Bila je to prva fotografija Zemlje iz dubokog svemira.<\/p>\n

                      Izvor: NASA \/ The Mysterious World<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                      Kao najmo\u0107nija svemirska agencija u svijetu, NASA je od svog osnivanja do danas ostvarila cijeli niz zadivljuju\u0107ih podviga, bilo da je rije\u010d o svemirskim letovima s ljudskom posadom, koji su 1969. godine kulminirali slijetanjem \u010dovjeka na Mjesec, bilo slanjem cijelog niza svemirskih sondi diljem Sun\u010devog sustava. Sve navedeno zabilje\u017eeno je objektivom fotoaparata, a \u0161to je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21029992,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323,1],"tags":[18392,18588,17892,16692,16499,16470,17679,16565,18513,18006],"class_list":["post-21029979","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","category-znanost","tag-apollo-11","tag-apollo-8","tag-cassini","tag-curiosity","tag-hubble","tag-nasa","tag-spirit","tag-suncev-sustav","tag-sunceva-baklja","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029979","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21029979"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21029979\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21029992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21029979"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21029979"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21029979"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}