{"id":2103,"date":"2010-09-16T23:00:00","date_gmt":"2010-09-16T23:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/wp\/letee-ribe-lebde-jednako-dobro-kao-i-ptice\/"},"modified":"2020-10-15T15:05:30","modified_gmt":"2020-10-15T13:05:30","slug":"letece-ribe-lebde-jednako-dobro-kao-i-ptice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/letece-ribe-lebde-jednako-dobro-kao-i-ptice\/","title":{"rendered":"Lete\u0107e ribe lebde jednako dobro kao i ptice"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"alignleft\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/images\/azra\/flajing_fish.jpg\" alt=\"\"    \/>Mi smo svi upoznati s pticama kojima je ronjenje jednako udobno kao i njihovo letenje, ali samo je jedna porodica riba napravila obrnuto putovanje.<\/p>\n<p>Lete\u0107e ribe mogu ostati u zraku vi\u0161e od 40 sekundi, pokrivaju\u0107i udaljenost do 400m brzinom od 70 km\/h. Haecheon Choi, in\u017eenjer strojarstva iz Seoul National University, Koreja, postao je fasciniran lete\u0107im ribama prilikom \u010ditanja znanstvene knjige svojoj djeci. Shva\u0107aju\u0107i da lete\u0107e ribe stvarno lete, on i njegov kolega, Hyungmin Park, odlu\u010dili su saznati kako ti neo\u010dekivani leta\u010di ostaju iznad povr\u0161ine te su objavili 10. rujna 2010. godine, svoje otkri\u0107e da lete\u0107e ribe lebde kao ptice u <em>Journal of Experimental Biology<\/em>.<\/p>\n<p>Ali testiranje lete\u0107ih riba u zra\u010dnim tunelima pokazalo se lak\u0161e za re\u0107i nego i u\u010diniti. Nakon putovanja u Japan kako bi poku\u0161ali kupiti ribu od svjetski poznate Tsukiji ribarnice, dvojac je na kraju sklopio suradnju s <em>National Federation of Fisheries Cooperatives of Korea<\/em>. Park je oti\u0161ao u ribolov na istok Korejskog mora i uspje\u0161no prizemnio 40 crnokrilnih poletu\u0161a. Park je izabrao pet riba podjednakih veli\u010dina i odnio ih na <em>Korean Research Centre of Maritime Animals<\/em>, gdje su osu\u0161ene i preparirane, neke sa svojim ra\u0161irenim perajama (kao u letu) a neke s perajama privijenim uz tijelo, spremne za testiranje njihove aerodinamike u zra\u010dnom tunelu. Nakon \u0161to su pri\u010dvrstili 6-osovinske senzore za silu na krila riba i naginjali tijelo riba po kutovima do 45 stupnjeva, Park i Choi izmjerili su sile na perajama lete\u0107ih riba i njihovom tijelu te potom simulirali letove.<\/p>\n<p>Izra\u010dunavaju\u0107i omjere uzlijetanja i letenja lete\u0107ih riba &#8211; mjera pre\u0111ene horizontalne udaljenosti u odnosu na spu\u0161tanje s visine tijekom lebdenja &#8211; Choi i Park su otkrili da to lete\u0107e ribe izuzetno dobro izvode: lebde\u0107i bolje od insekata a jednako dobro kao i ptice, poput burnjaka i patke karolinke. A dok su analizirali kako se omjer uzlijetanja i letenja mijenjao s promjenom kuta nagiba, dvojac je otkrio da je omjer bio najve\u0107i i ribe su najdalje lebdjele kada su bile paralelne s povr\u0161inom, a \u0161to je upravo ono \u0161to one i rade iznad oceana. Mjere\u0107i momente u zra\u010dnom kretanju riba, dvojac je tako\u0111er utvrdio da su ribe bile vrlo stabilne za vrijeme lebdenja. Me\u0111utim, kada su analizirali stabilnost riba s perajama privijenima nazad uz tijelo kao u polo\u017eaju pri plivanju pokazalo se da su nestabilne, a \u0161to je upravo ono \u0161to vam je potrebno za mobilnost u vodi. Tako su lete\u0107e ribe vrhunski prilago\u0111ene za \u017eivot u oba okru\u017eenja.<\/p>\n<p>Znaju\u0107i da lete\u0107e ribe uvijek lete blizu povr\u0161ine mora, Choi i Park su potom odlu\u010dili saznati da li je riba dobila bilo kakvu korist od tog aerodinami\u010dkog u\u010dinka letenja blizu povr\u0161ine. Spu\u0161taju\u0107i ribu na ni\u017eu visinu u zra\u010dnom tunelu, otkrili su da se omjer podizanja i letenja pove\u0107avao dok su modeli riba `lebdjeli` blizu poda. A kada je Park zamijenio \u010dvrstu povr\u0161inu sa spremnikom vode, omjer dizanja i letenja je jo\u0161 vi\u0161e porastao, dopu\u0161taju\u0107i ribama da lebde jo\u0161 dalje. Dakle, lebdenje blizu povr\u0161ine mora poma\u017ee ribama da idu \u0161to dalje.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, Choi i Park izravno su prikazali zra\u010dne struje koje prolaze oko krila i tijela lete\u0107e ribe. Pu\u0161taju\u0107i struju dima na ribe, dvojac je uo\u010dio mlaz zraka koji ubrzava iza uz tijelo ribe. Park obja\u0161njava da tandem rasporeda velike prsne peraje ispred i manje zdjeli\u010dne peraje na kraju tijela ribe ubrzava protok zraka prema repu poput mlaza, pove\u0107avaju\u0107i tako dodatno omjer podizanja i letenja i unapre\u0111uju\u0107i performanse letenja jo\u0161 vi\u0161e.\u00a0Nakon \u0161to su pokazali da su lete\u0107e ribe izuzetni leta\u010di, Choi i Park jedva \u010dekaju da naprave avion koji bi koristio aerodinamiku efekta prizemljavanja inspiriranu tehnologijom lete\u0107ih riba.<\/p>\n<p><iframe src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/gAjzH0vWSIA\" frameborder=\"0\"  ><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.biologists.com\/?redirect=home\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">TheCompanyOfBiologists<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mi smo svi upoznati s pticama kojima je ronjenje jednako udobno kao i njihovo letenje, ali samo je jedna porodica riba napravila obrnuto putovanje. Lete\u0107e ribe mogu ostati u zraku vi\u0161e od 40 sekundi, pokrivaju\u0107i udaljenost do 400m brzinom od 70 km\/h. Haecheon Choi, in\u017eenjer strojarstva iz Seoul National University, Koreja, postao je fasciniran lete\u0107im [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21015968,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16505,16934],"class_list":["post-2103","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-ptica","tag-riba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2103","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2103"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2103\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21015968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2103"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2103"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2103"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}