{"id":21030063,"date":"2016-04-14T20:40:55","date_gmt":"2016-04-14T18:40:55","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030063"},"modified":"2016-04-14T20:40:55","modified_gmt":"2016-04-14T18:40:55","slug":"detektirano-novo-stanje-tvari-unutar-dvodimenzionalnog-materijala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/detektirano-novo-stanje-tvari-unutar-dvodimenzionalnog-materijala\/","title":{"rendered":"Detektirano novo stanje tvari unutar dvodimenzionalnog materijala"},"content":{"rendered":"<p>Zahvaljuju\u0107i naporima me\u0111unarodnog tima znanstvenika, uklju\u010duju\u0107i i onih s <em>University of Cambridge<\/em>, prona\u0111en je prvi opipljivi dokaz postojanja misterioznog stanja materije \u010dije je postojanje predvi\u0111eno jo\u0161 prije \u010detrdeset godina. Stanje, zvano <em>teku\u0107ina kvantnog spina<\/em> (engl. <em>quantum spin liquid<\/em>), karakterizira raspadanje neuobi\u010dajeno raspadanje elektrona unutar tvari, a kao elementarnih \u010destica koje su u osnovi nedjeljive.<\/p>\n<p>Prou\u010davaju\u0107i pona\u0161anje dvodimenzionalnog materijala sa strukturom sli\u010dnom grafenu, znanstvenici su registrirali postojanje tzv. <em>Majorana fermiona<\/em>, \u010destica za koje se pretpostavlja kako nastaju raspadom elektrona. Naime, doti\u010dni rezultati u skladu su postavkama <em>Kitajevog modela<\/em>, kao jednog od osnovnih modela koji opisuju teku\u0107inu kvantnog spina.<\/p>\n<p>Iako se sve do sada smatralo kako se ovo stanje materije krije u nekim materijalima s magnetskim svojstvima, navedeno stanje nikad nije otkriveno u prirodi. Me\u0111utim, otkri\u0107em Majorana fermiona, kao rezultata fraktalizacije elektrona, sada je nedvojbeno dokazano postojanje teku\u0107ine kvantnog spina. \u0160tovi\u0161e, doti\u010dne \u010destice mogle bi imati zna\u010dajnu prakti\u010dnu primjenu pri izgradnji kvantnih ra\u010dunala nemjerljivo mo\u0107nijih od dana\u0161nje, konvencionalne elektronike.<\/p>\n<p>Naime, u materijalu koji ima klasi\u010dna magnetska svojstva elektroni se pona\u0161anju kao mali magneti, \u010demu svjedo\u010di i pojava slaganja elektrona nakon \u0161to se materijal ohladi na dovoljno nisku temperaturu, tijekom koje se sjeverni magnetski polovi svih elektrona okrenu u istom smjeru.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kod materijala koji se nalazi u stanju teku\u0107ine kvantnog spina elektrone nije mogu\u0107e slo\u017eiti na spomenuti na\u010din \u010dak i u slu\u010daju da navedeni ohladimo do apsolutne nule. \u0160tovi\u0161e, raspadnuti elektroni unutar materijala ostat \u0107e u stanju svojevrsne juhe nastale uslijed kvantnih fluktuacija.<\/p>\n<p>Kako bi detektirali fraktalizaciju neutrona u kristalima <em>rutenijevog(III)-klorida (RuCl3)<\/em>, znanstvenici su navedene izlo\u017eili neutronskom zra\u010denju i potom promatrali fluktuacije u magnetskim svojstvima. I dok je otprije poznato kako skeniranje obi\u010dnog magneta rezultira jasnim, o\u0161trim to\u010dkama, znanstvenici nisu bili sigurni kakve \u0107e uzorke polu\u010diti eventualno skeniranje Majorana fermiona u teku\u0107ini kvantnog spina. Stoga je jo\u0161 2014. godine osmi\u0161ljen teoretski model kako bi doti\u010dni mogli izgledati, a koji se umnogome poklopio s rezultatima skeniranja.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: University of Cambridge, Nature Materials<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zahvaljuju\u0107i naporima me\u0111unarodnog tima znanstvenika, uklju\u010duju\u0107i i onih s University of Cambridge, prona\u0111en je prvi opipljivi dokaz postojanja misterioznog stanja materije \u010dije je postojanje predvi\u0111eno jo\u0161 prije \u010detrdeset godina. Stanje, zvano teku\u0107ina kvantnog spina (engl. quantum spin liquid), karakterizira raspadanje neuobi\u010dajeno raspadanje elektrona unutar tvari, a kao elementarnih \u010destica koje su u osnovi nedjeljive. Prou\u010davaju\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030064,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333,1],"tags":[18826,18828],"class_list":["post-21030063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","category-znanost","tag-agregatno-stanje","tag-kvantno-racunalo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030063"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030063\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}