{"id":21030091,"date":"2016-04-16T21:04:20","date_gmt":"2016-04-16T19:04:20","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030091"},"modified":"2020-10-15T16:14:53","modified_gmt":"2020-10-15T14:14:53","slug":"otkrivena-divovska-vrsta-stakora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkrivena-divovska-vrsta-stakora\/","title":{"rendered":"Otkrivena divovska vrsta \u0161takora"},"content":{"rendered":"

\"stakorcic\"<\/a><\/p>\n

Iako je otok Manus, smje\u0161ten u ju\u017enom Pacifiku, u posljednje vrijeme puno poznatiji kao jedno od \u017eari\u0161ta migrantske krize, od sada je doti\u010dni poznat i kao stani\u0161te nedavno otkrivene vrste divovskog \u0161takora, prosje\u010dne te\u017eine oko pola kilograma. \u0160tovi\u0161e, kako se na otoku nalazi prihvatni centar za izbjeglice koje tra\u017ee azil u Australiji, znanstvenici su \u0161takoru odlu\u010dili dati ime Rattus detentus<\/em>, \u0161to u prijevodu s latinskog zna\u010di \u201ezatvoreni \u0161takor\u201c, a kako bi upozorili na situaciju s izbjeglicama.<\/p>\n

Iako se ve\u0107 odavno sumnjalo kako na otoku postoji veliki glodavac, a o \u010demu svjedo\u010de lokalni stanovnici, kao i mnogobrojni tragovi zuba na ora\u0161astim plodovima drveta Canarium indicum, tek je 2002. godine prona\u0111en dio kostura navedenog \u0161takora, kao prvi fizi\u010dki dokaz njegovog postojanja.<\/p>\n

\"Veliki<\/a>

Veliki \u0161takor s otoka Manusa (FOTO: Journal of Mammalogy)<\/p><\/div>\n

\u201eOvog \u0161takora tra\u017eim ve\u0107 trideset godina\u201c, otkrio je prof. Tim Flannery<\/strong>, jedan od autora istra\u017eivanja kojim je po prvi put opisan Rattus detentus. U studiji objavljenoj u \u010dasopisu Journal of Mammalogy,<\/em> navodi se kako je rije\u010d o jednoj od najve\u0107ih vrsta \u0161takora u Malajskom arhipelagu, a iako doti\u010dni nije rekorder kad su u pitanju \u0161takori (doti\u010dni rekord dr\u017ei Bosavi vuneni \u0161takor, s masom od 1,5 kilograma), ipak je rije\u010d o zaista velikoj \u017eivotinji, \u010dije jedinke bez ve\u0107ih problema mogu dosegnuti masu od oko pola kilograma.<\/p>\n

Od zanimljivijih karakteristika novog \u0161takora valja izdvojiti grubo krzno i kratak rep, a treba re\u0107i kako su prona\u0111eni i fosilni ostaci doti\u010dnoga, i to iz razdoblja kasnog holocena. To potvr\u0111uje kako \u0161takor na otoku obitava ve\u0107 du\u017ee vrijeme, a \u0161to je sigurno utjecalo i na njegov razvoj.<\/p>\n

Na\u017ealost, izgleda da bi se Rattus detentus ubrzo mogao na\u0107i na jo\u0161 jednom popisu, i to onom ugro\u017eenih vrsta. Naime, znanstvenici smatraju kako je upravo mali broj jedinki na otoku jedan od klju\u010dnih razloga za\u0161to \u0161takora te\u0161ko pronalaze \u010dak i iskusni lokalni stanovnici, koji odli\u010dno poznaju krajolik i vegetaciju.<\/p>\n

Izvor: Journal of Mammalogy<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je otok Manus, smje\u0161ten u ju\u017enom Pacifiku, u posljednje vrijeme puno poznatiji kao jedno od \u017eari\u0161ta migrantske krize, od sada je doti\u010dni poznat i kao stani\u0161te nedavno otkrivene vrste divovskog \u0161takora, prosje\u010dne te\u017eine oko pola kilograma. \u0160tovi\u0161e, kako se na otoku nalazi prihvatni centar za izbjeglice koje tra\u017ee azil u Australiji, znanstvenici su \u0161takoru […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030093,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,1],"tags":[17111],"class_list":["post-21030091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-znanost","tag-stakor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030091"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030091\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}