Iako je \u010dovje\u010danstvo kroz cijelu povijest, po\u010dev\u0161i od erupcije vulkana Toba prije 70.000 godina, pa sve do dana\u0161njih prirodnih katastrofa, bilo izlo\u017eeno nemilosrdnim udarima prirode, koji su \u010desto mijenjali tijek ljudske povijesti, neke od tih katastrofa ostale su prili\u010dno misteriozne sve do danas.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od njih zasigurno je i ekstremno zahla\u0111enje sredinom 6. stolje\u0107a, koje je svoj vrhunac do\u017eivjelo 536. i 537. godine, a o kome svjedo\u010de i brojni pisani izvori iz kasne antike. Bizantski povjesni\u010dar Prokopije<\/strong>, pi\u0161u\u0107i o sukobima izme\u0111u Bizanta i Vandala, navodi kako su se 536. godine \u201epojavili zlokobni predznaci, gdje je Sunce slabije svijetlilo, izgledaju\u0107i kao da je stalno pomr\u010dina\u201c. Usjevi su propadali, usred ljeta je padao snijeg, na nebu je stalno bio prisutan \u010dudnovat oblak. \u0160tovi\u0161e, neki znanstvenici su navedene doga\u0111aje okarakterizirali i kao okida\u010d poznate Justinijanove kuge iz 541. godine.<\/p>\n\n\n\n Iako su znanstvenici ve\u0107 du\u017ee vrijeme smatrali kako je sve navedeno rezultat jedne ili vi\u0161e velikih vulkanskih erupcija, koje su izbacile ogromnu koli\u010dinu pepela u atmosferu i tako izazvale privremeno zahla\u0111enje, sve do nedavno nisu postojali dokazi u prilog toj tvrdnji. Me\u0111utim, ako je vjerovati rezultatima istra\u017eivanja me\u0111unarodnog tima znanstvenika predvo\u0111enih dr. Matthewom Tooheyom<\/strong> s GEOMAR Helmholtz Centre for Ocean Research Kiel<\/em> i prof.dr. Kirstin Kr\u00fcger<\/strong> su University of Oslo<\/em>, postoji definitivan dokaz kako je navedeno zahla\u0111enje uistinu posljedica vulkanske aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017euju\u0107i uzorke leda iz tog vremena, ali i povijesne podatke, te barataju\u0107i raznovrsnim klimatskim modelima, do\u0161li su do prili\u010dno kvalitetnih zaklju\u010daka o prirodi zahla\u0111enja. \u201eJedna erupcija dovela bi do zna\u010dajnog zahla\u0111enja Zemljine povr\u0161ine. S druge strane, dvije erupcije u kratkom vremenu izazvale bi vjerojatno najhladnije desetlje\u0107e u proteklih 2000 godina\u201c, izjavio je dr. Toohey.<\/p>\n\n\n\n Simuliraju\u0107i snagu erupcija i njihove mogu\u0107e lokacije, do\u0161li su do zaklju\u010dka kako je izbacivanje sumpora u atmosferu moglo imati nedvojbeno jake utjecaj na vremenske prilike na cijeloj sjevernoj hemisferi, s posljedi\u010dnim padom prosje\u010dne temperature za oko 2\u00b0C. \u0160tovi\u0161e, istra\u017eivanje je pokazalo kako bi takav tip erupcije imao poguban utjecaj na poljoprivredu, a \u0161to nedvojbeno potvr\u0111uju arheolo\u0161ka istra\u017eivanja, i to posebice ona na lokacijama u Sjevernoj Europi.<\/p>\n\n\n\n Koji su vulkani eruptirali i dalje je nepoznanica, no izvjesno je kako su se navedene erupcije dogodile 536. i 540. godine. Pritom se kao mogu\u0107i kandidati isti\u010du vulkani na podru\u010dju Sjeverne Amerike, ali i oni u Srednjoj Americi i Indoneziji.<\/p>\n\n\n\n Izvor: GEOMAR<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako je \u010dovje\u010danstvo kroz cijelu povijest, po\u010dev\u0161i od erupcije vulkana Toba prije 70.000 godina, pa sve do dana\u0161njih prirodnih katastrofa, bilo izlo\u017eeno nemilosrdnim udarima prirode, koji su \u010desto mijenjali tijek ljudske povijesti, neke od tih katastrofa ostale su prili\u010dno misteriozne sve do danas. Jedna od njih zasigurno je i ekstremno zahla\u0111enje sredinom 6. stolje\u0107a, koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030109,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331,16373,1],"tags":[17266,17765,23331,18721,18702,16819],"class_list":["post-21030108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","category-klima","category-znanost","tag-antika","tag-bolest","tag-justinijanova-kuga","tag-kuga","tag-pandemija","tag-vulkan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030108"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066696,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030108\/revisions\/21066696"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030109"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}