{"id":21030132,"date":"2016-04-25T21:38:18","date_gmt":"2016-04-25T19:38:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030132"},"modified":"2016-04-25T21:40:37","modified_gmt":"2016-04-25T19:40:37","slug":"ekonomski-razvoj-dovodi-veceg-ugljicnog-otiska-vecih-emisija-staklenickih-plinova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ekonomski-razvoj-dovodi-veceg-ugljicnog-otiska-vecih-emisija-staklenickih-plinova\/","title":{"rendered":"Ekonomski razvoj dovodi do ve\u0107eg uglji\u010dnog otiska i ve\u0107ih emisija stakleni\u010dkih plinova"},"content":{"rendered":"

\"2952\"<\/a><\/p>\n

Mora li\u00a0ve\u0107i prosperitet nu\u017eno voditi do ve\u0107eg uglji\u010dnog otiska (eng. Carbon footprint<\/em>) i do ve\u0107ih emisija stakleni\u010dkih plinova? U teoriji – ne, ali u praksi izgleda da je to slu\u010daj;\u00a0\u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti na osnovu\u00a0podataka prikupljenih u istra\u017eivanju koje je provedeno u 138 zemalja \u00a0svijeta. To istra\u017eivanje je prvo ikada koje je globalno \u00a0istra\u017eilo vezu izme\u0111u rasta, blagostanja i ekolo\u0161ke odr\u017eivosti.<\/p>\n

“Neki ljudi tvrde da opse\u017ene investicije u zelenoj proizvodnji i odr\u017eivoj potro\u0161nji mogu pove\u0107ati gospodarski rast bez pove\u0107anja emisija stakleni\u010dkih plinova. \u017deljeli smo ispitati koliko je ova veza provediva u stvarnosti, uzimaju\u0107i globalnu perspektivu”, ka\u017ee\u00a0prof. Max Koch<\/strong>, sa Sveu\u010dili\u0161ta Lund<\/em> u \u0160vedskoj.<\/p>\n

Zajedno s kolegom Martinom Fritzom<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bonnu<\/em>, on je podijelio zemlje svijeta u \u010detiri skupine, ovisno o njihovom bruto doma\u0107em proizvodu (BDP) po stanovniku: siroma\u0161ne zemlje, zemlje u nastajanju, zemlje u razvoju, te bogate zemlje. Tu je i peta skupina, koja se sastoji od samo osam zemalja, a zove se prerazvijene zemlje, u kojima je prosje\u010dni godi\u0161nji prihod ve\u0107i od 50 000 USD po stanovniku. Osim SAD-a, Singapura i \u0160vicarske, ova grupa uklju\u010duje bogate naftne nacije, poput Norve\u0161ke i Katara.<\/p>\n

Prosperitet razli\u010ditih skupina izmjeren je\u00a0obzirom na\u00a0tri\u00a0zasebne kategorije: ekolo\u0161ke odr\u017eivosti, socijalne uklju\u010denosti i kvalitete \u017eivota, u obliku o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka, stope pismenosti te blagostanja.<\/p>\n

U sve tri kategorije postoji jasna veza s BDP-om: pove\u0107ala se je socijalna uklju\u010denost te se je kvaliteta \u017eivota pobolj\u0161ala kako su zemlje postajale sve bogatije nau\u0161trb odr\u017eivosti okoli\u0161a, kao \u0161to su ve\u0107e emisije i uglji\u010dni otisak.<\/p>\n

“Mi ne ka\u017eemo da je nemogu\u0107e razdvojiti gospodarski rast od ekolo\u0161kih problema, no na\u0161a studija globalnog razvoja pokazuje jasnu vezu izme\u0111u ekonomskog razvoja i pove\u0107anih emisija stakleni\u010dkih plinova koja se ne mo\u017ee ignorirati”, ka\u017ee Max Koch.<\/p>\n

Jedan od zaklju\u010daka istra\u017eiva\u010da je\u00a0kako bi hitna potreba za smanjenjem globalnih emisija mogla dovesti do gospodarskog pada, a \u0161to je mogu\u0107nost koju treba ozbiljno uzeti u obzir – odnosno namjerno promijeniti prioritete i skinuti s popisa prioriteta gospodarski rast kao cilj politike.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je provedeno na temelju podataka koje su prikupili Svjetska banka<\/em>, Global Footprint Network<\/em> i OECD.<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>

FOTO: Lund University<\/p><\/div>\n

Izvor: Lund University<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mora li\u00a0ve\u0107i prosperitet nu\u017eno voditi do ve\u0107eg uglji\u010dnog otiska (eng. Carbon footprint) i do ve\u0107ih emisija stakleni\u010dkih plinova? U teoriji – ne, ali u praksi izgleda da je to slu\u010daj;\u00a0\u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti na osnovu\u00a0podataka prikupljenih u istra\u017eivanju koje je provedeno u 138 zemalja \u00a0svijeta. To istra\u017eivanje je prvo ikada koje je globalno \u00a0istra\u017eilo vezu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030155,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372,16373,1],"tags":[16516,18857],"class_list":["post-21030132","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","category-klima","category-znanost","tag-efekt-staklenika","tag-emisija-co2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030132"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030132\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}