{"id":21030150,"date":"2016-04-25T21:56:59","date_gmt":"2016-04-25T19:56:59","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030150"},"modified":"2016-04-25T22:00:04","modified_gmt":"2016-04-25T20:00:04","slug":"e-koza-ce-zamjeniti-pametne-telefone","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/e-koza-ce-zamjeniti-pametne-telefone\/","title":{"rendered":"E-ko\u017ea \u0107e na tr\u017ei\u0161tu zamjeniti klasi\u010dne pametne telefone"},"content":{"rendered":"<p>No\u0161enje glomaznih smartphoneova i primjena velike i te\u0161ke medicinske opreme uskoro bi mogla postati pro\u0161lost, sude\u0107i po studiji o inovativnom izumu stru\u010dnjaka sa <strong><a href=\"http:\/\/www.u-tokyo.ac.jp\/en\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Sveu\u010dilli\u0161ta u Tokiju<\/a><\/strong>, objavljenoj 15. travnja u \u010dasopisu <em>Science Advances<\/em>. Ultra tanka fleksibilna elektroni\u010dka ko\u017ea s trobojnim svjetle\u0107im diodama mogla bi se veoma skoro integrirati u na\u0161u svakodnevnicu, a redovnu\u00a0primjenu imala bi u medicinskim, gra\u0111evinarskim i arhitektonskim aktivnostima.<\/p>\n<p>Pametne svjetle\u0107e tehnologije koje smo dosada imali priliku gledati samo u filmovima napravile su iskorak s TV\u00a0ekrana te \u0107e uskoro postati integralni dio ljudske svakodnevnice, dok je suvremeni napredak informacijskih i komunikacijskih znanosti omogu\u0107io jedinstven dizajn e-ko\u017ee i komercijalizaciju nosive elektronike.<\/p>\n<p>E-ko\u017ea je sa\u010dinjena od ultra tankih fleksibilnih polimernih svjetle\u0107ih dioda i organskih detektora svijetlosti, koje bismo mogli determinirati kao male plo\u010dice energetski u\u010dinkovitih svjetala koje se pale i gase pri izlaganju elektri\u010dnom impulsu. Crvene, zelene i plave svjetle\u0107e diode gotovo su identi\u010dne onima koje se upotrebljavaju pri izradi zaslona za pametne telefone, no laminiranje opti\u010dkih ure\u0111aja na ko\u017eu u ovom slu\u010daju omogu\u0107ava postizanje pametnog sustava elektroni\u010dke ko\u017ee sa senzorima za nadziranje zdravlja. Inovacija funkcionira na na\u010din da opti\u010dki senzor detektira i mjeri biolo\u0161ke informacije koje zatim prikazuje putem analognog ili digitalnog zaslona laminiranog na licu ili ruci.<\/p>\n<p>Novi izum demonstriran u Japanu mogu\u0107e je laminirati na ruku te nositi poput privremene tetova\u017ee, a uspjeh inovacije le\u017ei u modernom ultra fleksibilnom dizajnu debljine svega tri mikrometra, \u0161to e-ko\u017eu \u010dini trinaest puta tanjom od vlasi ljudske kose. Istra\u017eiva\u010di su po prvi puta prona\u0161li na\u010din dugotrajnije odr\u017eivosti zaslona sa\u010dinjenog iz organske elektronike koji se ne raspada pri izlaganju kisiku i vodenoj pari, a ure\u0111aj je proizveden procesima koji se\u00a0koriste pri izradi zaslona od svjetle\u0107ih dioda za konvencionalne smartphonove i televizore.<\/p>\n<p>Koristi od nove tehnologije koja sjedinjuje elektronske komponente s ljudskim tijelom mogli bismo imati svi, a elektroni\u010dka funkcionalizacija pojednostavljuje i olak\u0161ava\u00a0pra\u0107enje\u00a0zdravstvenog stanja\u00a0i sr\u010dane aktivnosti te mjerenje razine \u0161e\u0107era u krvi.\u00a0\u00a0Minijaturni elektroni\u010dki zasloni s LED svijetlima koje je mogu\u0107e prisloniti uz ko\u017eu pokazali su se\u00a0kvalitetnijim od prethodnih poku\u0161aja kreiranja e-ko\u017ee, a osim \u0161to proizvode\u00a0zna\u010dajno manju toplinu i tro\u0161e manje energije, otporniji su u kontaktu s vanjskim elementima poput vodene pare te sadr\u017ee za\u0161titni sloj koji sprje\u010dava\u00a0habanje i lomljenje, \u0161to im jam\u010di du\u017ei rok trajanja.<\/p>\n<p>Elektroni\u010dka ko\u017ea oprema ljudsko tijelo komponentama koje je mogu\u0107e aplicirati u razli\u010ditim djelatnostima, a uskoro bi mogla zna\u010dajno izmjeniti svakodnevnicu kakvu poznajemo. Mehani\u010dka fleksibilnost i rastezljivost novih naprava\u00a0smanjuje neudobnost zahvaljuju\u0107i modernom dizajnu, a uvo\u0111enje funkcionalnosti poput o\u010ditavanja va\u017enih biolo\u0161kih podataka te prikazivanja informacija i mogu\u0107nost projiciranja dijagrama moglo bi u potpunosti protjerati s tr\u017ei\u0161ta neprakti\u010dnu tehnologiju koju trenutno koristimo.<\/p>\n<p>\u201eZa industrijske je potrebe va\u017eno proizvesti nosive ure\u0111aje putem metoda koje maksimiziraju propusnost i minimaliziraju tro\u0161kove\u201c, tvrde autori studije. \u00a0\u201eMislimo da bi funkcionaliziranje ko\u017ee moglo zamjeniti smartphone u budu\u0107nosti\u201c, rekao je <strong>Takao Someya<\/strong>, jedan od istra\u017eiva\u010da koji su omogu\u0107ili proboj e-ko\u017ee na tr\u017ei\u0161te. \u201eKada nosite iPhone, to je velik ure\u0111aj. Ali ako biste mogli funkcionalizirati svoju ko\u017eu, ne biste trebali nositi ni\u0161ta i na taj je na\u010din jednostavno primati informacije s bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme\u201c.<\/p>\n<p>Kombinacija razli\u010ditih organskih elektroni\u010dkih ure\u0111aja s ljudskim tijelom mogla bi unaprijediti medicinu, pomagati pri izvo\u0111enju operativnih zahvata te \u010dak i spasiti \u017eivote pacijenata. Uvo\u0111enje elektroni\u010dkih funkcija je jedan od primarnih interesa znanstvenika jer poma\u017eu pri unaprje\u0111enju kvalitete ljudskog \u017eivota, olak\u0161avaju svakodnevno funkcioniranje i u velikoj se mjeri pokazuju korisnima.\u00a0 S obzirom na prakti\u010dnost, jednostavnost i dostupnost mo\u017eemo o\u010dekivati brzu komercijalizaciju najnovije tehnologije i realizaciju scena koje smo dosada imali priliku vidjeti samo u znanstveno-fantasti\u010dnim filmovima.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor:\u00a0University of Tokio<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>No\u0161enje glomaznih smartphoneova i primjena velike i te\u0161ke medicinske opreme uskoro bi mogla postati pro\u0161lost, sude\u0107i po studiji o inovativnom izumu stru\u010dnjaka sa Sveu\u010dilli\u0161ta u Tokiju, objavljenoj 15. travnja u \u010dasopisu Science Advances. Ultra tanka fleksibilna elektroni\u010dka ko\u017ea s trobojnim svjetle\u0107im diodama mogla bi se veoma skoro integrirati u na\u0161u svakodnevnicu, a redovnu\u00a0primjenu imala bi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030151,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361,16324,1],"tags":[18854,17130,18429],"class_list":["post-21030150","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","category-tehnologija","category-znanost","tag-industrija","tag-led","tag-medicina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030150"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030150\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}