{"id":21030204,"date":"2016-05-02T22:00:54","date_gmt":"2016-05-02T20:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030204"},"modified":"2016-05-02T22:00:54","modified_gmt":"2016-05-02T20:00:54","slug":"ovo-je-pet-najtoksicnijih-otrova-na-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ovo-je-pet-najtoksicnijih-otrova-na-svijetu\/","title":{"rendered":"Ovo je pet najtoksi\u010dnijih otrova na svijetu"},"content":{"rendered":"

\"Vintage<\/a><\/p>\n

Kad bismo vas upitali da nabrojite pet najopasnijih otrova na svijetu vjerojatno bi se na va\u0161oj liti na\u0161li cijanid, arsen ili strihnin, no neki od navedenih ne bi u\u0161li niti me\u0111u prvih deset najubojitijih supstanci na planetu. \u0160tovi\u0161e, me\u0111u najopasnije otrove ne ubraja se niti tetrodotoksin, od kojeg svake godine umre oko pedeset Japanaca, konzumiraju\u0107i iznimno otrovnu ribu napuha\u010du, koja se u Japanu smatra prvorazrednom poslasticom, ali i iznimno ubojitom ako se ne priprema na pravilan na\u010din.<\/p>\n

No, prije nego \u0161to nabrojimo koji su to najsmrtonosniji otrovi, valja spomenuti na koji se na\u010din mjeri toksi\u010dnost navedenih. Rije\u010d je mjeri LD50 (engl. Lethal Dose, 50%<\/em>), gdje se toksi\u010dnost otrova ra\u010duna koli\u010dinom koja je potrebna kako bi se usmrtilo 50% ciljane populacije, a izra\u017eava po kilogramu tjelesne te\u017eine. Primjerice, toksi\u010dnost cijanida iznosi oko 6 miligrama po kilogramu. Za razliku od toga, otrovi koji se spominju u nastavku, nekoliko su stotina puta smrtonosniji, bez obzira na koji na\u010din ih \u010dovjek unese u tijelo.<\/p>\n

    \n
  1. Ricin<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
    \"FOTO:<\/a>

    FOTO: The Alchemist Collection<\/p><\/div>\n

    Iako mla\u0111e generacije navedeni otrov najbolje poznaju zahvaljuju\u0107i seriji Breaking Bad<\/em>, gdje Walter White<\/strong> koristi navedeni kako bi eliminirao svoje protivnike, navedeni je postao zloglasan kao sredstvo kojim je bugarska komunisti\u010dka vlast izvr\u0161ila atentat na poznatog politi\u010dkog emigranta Georgija Markova<\/strong>. navedeni atentat zbio se u Londonu, 7. rujna 1978. godine, kada je ubojica pribli\u017eiv\u0161i se Markovu na autobusnoj postaji u blizini Waterloo Bridgea, u\u0161trcao navedenu supstancu u njegova le\u0111a pomo\u0107u posebno dizajniranog ki\u0161obrana (tzv. bugarskog ki\u0161obrana<\/em>).<\/p>\n

    Sam otrov dobiva se iz biljke Ricinus communis<\/em>, a nakon \u0161to u\u0111e u organizam, ima poguban utjecaj na sintezu proteina u stanicama, izazivaju\u0107i tako stani\u010dnu smrt. Ako ga se u organizam unese oralno, njegov LD50 je 1-20 miligrama po kilogramu, odnosno upola manji ako ga se ubrizga.<\/p>\n

      \n
    1. VX<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
      \"FOTO:<\/a>

      FOTO: The Rock \/ Buena Vista Pictures<\/p><\/div>\n

      Nastao kao rezultat potrage za efikasnijim insekticidima po\u010detkom 50-ih godina 20. stolje\u0107a, VX se pokazao previ\u0161e toksi\u010dnim za upotrebu u poljoprivredi. Rije\u010d je o nervnom otrovu koji onemogu\u0107ava prijenos \u017eiv\u010danih impulsa izme\u0111u stanica, a \u0161to ima za posljedicu nekontrolirani rad mi\u0161i\u0107a i smrt gu\u0161enjem.<\/p>\n

      Koliko je poznato, zasada je od VX-a umrla smo jedna osoba, biv\u0161i pripadnik japanske sekte Aum Shinrikyo, a njegova toksi\u010dnost kre\u0107e se oko 3 mikrograma po kilogramu.<\/p>\n

        \n
      1. Batharotoksin<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
        \"FOTO:<\/a>

        FOTO: BBC<\/p><\/div>\n

        Za razliku od prethodno spomenutih otrova, koji su svoju primjenu na\u0161li unutar svijeta \u0161pijuna\u017ee i vojne industrije, uporaba batharotoksina svojstvenija je indijanskim plemenima koja obitavaju u zapadnom dijelu Kolumbije.<\/p>\n

        Indijanci doti\u010dni otrov dobivaju iz ko\u017ee minijaturnih \u017eaba Phyllobates terribilis<\/em> i Phyllobates bicolor<\/em>, prislanjaju\u0107i navedene uz vatru kako bi ih potaknuli na lu\u010denje otrova. Tako dobivenim otrovom ma\u017eu strelice koje potom ispaljuju pomo\u0107u posebno dizajniranih puhaljki.<\/p>\n

        Iako Indijanci koriste i puno poznatiji curare<\/em>, batharotoksin je nemjerljivo smrtonosniji, gdje LD50 doti\u010dnoga iznosi 2 mikrograma po kilogramu, \u0161to zna\u010di kako \u010dovjeka mo\u017ee usmrtiti masa otrova veli\u010dine dva zrna soli.<\/p>\n

        Pritom je zanimljivo napomenuti kako \u017eabe nisu izvorni nosioci otrova, ve\u0107 ga u svoj organizam unose kroz ishranu, vjerojatno konzumiranjem otrovnih p\u010dela.<\/p>\n

          \n
        1. Maikotoksin<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
          \"FOTO:<\/a>

          FOTO: Laura Lubelczyk, Bigelow Laboratory for Ocean Sciences in collaboration with Dr. Erica Goetze, University of Hawaii<\/p><\/div>\n

          Ovaj se otrov dobiva iz morskog planktona, konkretno iz dinoflageata<\/em> (fitoplanktona koji se odlikuje sredi\u0161njom jezgrom s dva okomito polo\u017eena bi\u010da), a odlikuje se iznimno slo\u017eenom molekularnom strukturom, \u0161to njegovo sintetiziranje u laboratorijskim uvjetima \u010dini iznimno te\u0161kim. Ba\u0161 kao i batharotoksin, maikotoksin je otrov koji djeluje na srce, izazivaju\u0107i sr\u010dani zastoj.<\/p>\n

          Njegova otrovnost prema LD50 ljestvici ne\u0161to je manja od one batharotoksina.<\/p>\n

            \n
          1. Botulin<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n
            \"FOTO:<\/a>

            FOTO: FRAME.org<\/p><\/div>\n

            Unato\u010d neslaganjima oko razine toksi\u010dnosti nekih drugih supstanci, svi znanstvenici se sla\u017eu kako je botulin najsmrtonosniji otrov poznat \u010dovjeku, \u010diji LD50 iznosi nevjerojatno malih 1 nanogram po kilogramu. Drugim rije\u010dima, doza od\u00a010-7<\/sup> g mo\u017ee usmrtiti \u010dovjeka od 70 kg te\u017eine.<\/p>\n

            Prvi zabilje\u017eeni slu\u010daj trovanja botulinom se\u017ee u drugu polovicu 18. stolje\u0107a u Njema\u010dku, a uslijed nepravilno pripremljene kobasice. Pritom valja napomenuti kako postoji nekoliko vrsta botulina, gdje je tip A najsmrtonosniji. Svi botulinski otrovi spadaju u tzv. polipeptide<\/em>, s preko 1.000 aminokiselina koje tvore slo\u017eeni organski lanac.<\/p>\n

            Sam otrov kod \u017ertve izaziva paralizu, pa je to jedan od razloga \u0161to se minijaturne koli\u010dine botulina koriste u kozmeti\u010dkoj industriji, gdje botoks ubrizgan u mi\u0161i\u0107 zaustavlja njegov rad, omogu\u0107avaju\u0107i tako opu\u0161tanje mi\u0161i\u0107a koji u suprotnom izazivaju boranje ko\u017ee. Osim toga, koristi se i u lije\u010denju paraliziranih mi\u0161i\u0107a lica, koji, ako se ne lije\u010de, mogu dovesti dio strabizma (odnosnu ukri\u017eenih o\u010diju).<\/p>\n

            Kao \u0161to je ve\u0107 odavno poznato, svaka tvar je istovremeno i lijek i otrov, a \u0161to ovisi o koli\u010dini. Stoga primjena raznovrsnih otrova u klini\u010dkim istra\u017eivanjima i kasnijem procesu lije\u010denja pokazuje trend rasta iz godine u godinu.<\/p>\n

            Izvor: Conversation (Simon Cotton, University of Birmingham)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            Kad bismo vas upitali da nabrojite pet najopasnijih otrova na svijetu vjerojatno bi se na va\u0161oj liti na\u0161li cijanid, arsen ili strihnin, no neki od navedenih ne bi u\u0161li niti me\u0111u prvih deset najubojitijih supstanci na planetu. \u0160tovi\u0161e, me\u0111u najopasnije otrove ne ubraja se niti tetrodotoksin, od kojeg svake godine umre oko pedeset Japanaca, konzumiraju\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030210,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336,1],"tags":[18867,16740],"class_list":["post-21030204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","category-znanost","tag-arsen","tag-otrov"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030204"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030204\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}