{"id":21030227,"date":"2016-05-07T22:06:40","date_gmt":"2016-05-07T20:06:40","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030227"},"modified":"2022-07-12T23:38:05","modified_gmt":"2022-07-12T21:38:05","slug":"u-sustavu-trappist1-mogao-bi-postojati-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/u-sustavu-trappist1-mogao-bi-postojati-zivot\/","title":{"rendered":"Tri planeta oko si\u0107u\u0161ne zvijezde mogla bi podr\u017eavati \u017eivot"},"content":{"rendered":"\n<p>Zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanju znanstvenika s belgijskog University of Li\u00e8ge, \u010dini se kako smo nadomak otkri\u0107a kako bi \u010dak tri planeta u sustavu TRAPPIST-1 mogla podr\u017eavati \u017eivot. Rije\u010d je o malenom crvenom patuljku u sazvije\u017e\u0111u Vodenjaka, od Zemlje udaljenom oko 39 svjetlosnih godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedena zvijezda emitira 2.000 puta manje svjetlosti nego Sunce, s upola manjom povr\u0161inskom temperaturom nego \u0161to je ona na\u0161e mati\u010dne zvijezde. \u0160tovi\u0161e, TRAPPIST-1 ima tek 8,3% Sun\u010deve mase, a u promjeru je osam puta manja od navedenog, \u0161to zna\u010di kako je tek neznatno ve\u0107a od Jupitera, \u010dime spada u tzv. ultrahladne patuljke, zvijezde koje su prili\u010dno \u010desta pojava u na\u0161oj galaksiji. Primjerice, 15% zvijezda na\u0161em neposrednom susjedstvu upravo su ultrahladni patuljci.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist1-vs.-sunce.jpg\" rel=\"attachment wp-att-21030228\"><img decoding=\"async\" width=\"720\" height=\"517\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist1-vs.-sunce-720x517.jpg\" alt=\"Usporedba zvijezde TRAPPIST-1 i na\u0161eg Sunca (FOTO: ESO)\" class=\"wp-image-21030228\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist1-vs.-sunce-720x517.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist1-vs.-sunce-300x215.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist1-vs.-sunce-768x551.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist1-vs.-sunce.jpg 1280w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><\/a><figcaption>Usporedba zvijezde TRAPPIST-1 i na\u0161eg Sunca (FOTO: ESO)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>\u201eOvako male, hladne zvijezde mjesta su gdje bi prvo trebali tra\u017eiti \u017eivot negdje drugdje u svemiru, jer bismo s dana\u0161njom tehnologijom jedino tu mogli prona\u0107i \u017eivot na udaljenim planetima veli\u010dine Zemlje\u201c, otkrio je voditelj istra\u017eivanja <strong>Micha\u00ebl Gillon<\/strong>, astronom pri <em>University of Li\u00e8ge<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Promatraju\u0107i promjene u intenzitetu svjetlosti zvijezde, znanstvenici su pomo\u0107u sustava <em>TRAPPIST (TRAnsiting Planets and PlanetesImals Small Telescope)<\/em> po prvi put otkrili planete u orbiti. \u201ePostojanje tih &#8216;crvenih svjetova&#8217; u orbitama ultrahladnih patuljaka sve do sada je bila tek teoretska pretpostavka, no sad znamo ne samo za jedan usamljeni planet u orbiti tako malene crvene zvijezde, ve\u0107 za sustav od tri planeta\u201c, izjavio je <strong>Emmanu\u00ebl Jehin<\/strong>, jedan od suradnika na projektu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sva tri planeta su u promjeru otprilike 10% ve\u0107a nego Zemlja, gdje su dva unutarnja od 60 do 90 puta bli\u017ee svojoj mati\u010dnoj zvijezdi nego \u0161to je udaljenost Zemlje od Sunca, s orbitalnim periodom oko zvijezde u trajanju od 1,5 i 2,4 dana. S druge strane, revolucija tre\u0107eg planeta jo\u0161 uvijek nije decidirano utvr\u0111ena, pa je zasada jedino poznato kako se kre\u0107e u rasponu od 4,5 do 73 dana. \u201eMala veli\u010dina zvijezde i bliske orbite planeta u sustavu upu\u0107uju na to kako je ovaj planetarni sustav puno sli\u010dniji Jupiterovom sustavu, nego Sun\u010devom sustavu\u201c, ustvrdio je Gillon.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su sva tri planeta smje\u0161tena na maloj udaljenosti od svoje mati\u010dne zvijezde, to ne zna\u010di kako primaju veliku koli\u010dinu radijacije, zato \u0161to je TRAPPIST-1 mala zvijezda i time neusporedivo slabija od na\u0161eg Sunca. Naime, dva unutarnja planeta u sustavu primaju tek \u010detiri, odnosno dva puta vi\u0161e radijacije nego \u0161to to prima Zemlja, dok tre\u0107i planet vjerojatno prima i manje radijacije nego Zemlja.<\/p>\n\n\n\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir malu razdaljinu izme\u0111u mati\u010dne zvijezde i njenih planeta, mogu\u0107e je pretpostaviti kako planeti sinkrono rotiraju oko zvijezde, ba\u0161 kao i Mjesec oko Zemlje, pa im je jedna strana stalno okrenuta prema suncu, a druga zaklonjena od njega. Stoga bi se \u017eivot na unutarnja dva planeta puno te\u017ee odr\u017eao, bilo zbog visoke temperature na dnevnoj strani planeta, bilo zbog niskih vrijednosti navedene na njegovoj no\u0107noj strani. Ipak, znanstvenici smatraju kako bi u prijelaznoj zoni izme\u0111u dnevne i no\u0107ne strane navedeni planeti ipak mogli podr\u017eavati \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, tre\u0107i planet, za kojeg se vjeruje kako je dovoljno udaljen od svog sunca, a time i za postojanje teku\u0107e vode na povr\u0161ini, odli\u010dan je kandidat za postojanje \u017eivota, bez obzira an to \u0161to je mo\u017eebitno sinkrono povezan sa zvijezdom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-3 is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika1.jpg\"><img decoding=\"async\" width=\"660\" height=\"462\" data-id=\"21030230\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21030230\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika1.jpg 660w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika1-300x210.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 660px) 100vw, 660px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika2.jpg\"><img decoding=\"async\" width=\"660\" height=\"933\" data-id=\"21030231\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21030231\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika2.jpg 660w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika2-300x424.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 660px) 100vw, 660px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika3.jpg\"><img decoding=\"async\" width=\"660\" height=\"462\" data-id=\"21030229\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21030229\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika3.jpg 660w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/05\/trappist-slika3-300x210.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 660px) 100vw, 660px\" \/><\/a><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<p>Za razliku od ve\u0107ine projekata usmjerenih ka istra\u017eivanju egzoplaneta, gdje je glavna preokupacija potraga za planetima u sustavima sli\u010dnim Sun\u010devom sustavu, u kojima mati\u010dne zvijezde emitiraju zna\u010dajne koli\u010dine svjetlosti, ote\u017eavaju\u0107i time prou\u010davanje karakteristika samih planeta, prou\u010davanje planeta koji kru\u017ee oko ultrahladnih patuljaka ne suo\u010dava se s tim problemima. Naime, takve slaba\u0161ne zvijezde emitiraju svjetlost uglavnom u infracrvenom dijelu spektra, i to pri puno ni\u017eim vrijednostima, pa je sustav TRAPPIST stoga i dizajniran u svrhu potrage za planetima koji kru\u017ee oko 60 ultrahladnih patuljaka u na\u0161em neposrednom susjedstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, znanstvenici se nadaju kako \u0107e im u daljnjem istra\u017eivanju planeta u sustavu TRAPPIST-1 pomo\u0107i i svemirski teleskop <em>Hubble<\/em>, a potom i nadolaze\u0107i teleskop <em>James Webb<\/em>, i to prvenstveno kroz potragu za vodom, ugljik-dioksidom i ozonom u atmosferama navedenih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: University of Li\u00e8ge \/ESO<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanju znanstvenika s belgijskog University of Li\u00e8ge, \u010dini se kako smo nadomak otkri\u0107a kako bi \u010dak tri planeta u sustavu TRAPPIST-1 mogla podr\u017eavati \u017eivot. Rije\u010d je o malenom crvenom patuljku u sazvije\u017e\u0111u Vodenjaka, od Zemlje udaljenom oko 39 svjetlosnih godina. Navedena zvijezda emitira 2.000 puta manje svjetlosti nego Sunce, s upola manjom povr\u0161inskom temperaturom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030232,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16359],"tags":[16491,18006,18878,18030],"class_list":["post-21030227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-planete-i-mjeseci","tag-egzoplanet","tag-svemir-2","tag-trappist-1","tag-zivot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030227"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065910,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030227\/revisions\/21065910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030232"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}