{"id":21030246,"date":"2016-05-09T12:05:06","date_gmt":"2016-05-09T10:05:06","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030246"},"modified":"2016-05-09T12:09:42","modified_gmt":"2016-05-09T10:09:42","slug":"europska-svemirska-agencija-ce-izgraditi-bazu-na-mjesecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/europska-svemirska-agencija-ce-izgraditi-bazu-na-mjesecu\/","title":{"rendered":"Europska svemirska agencija \u0107e izgraditi bazu na Mjesecu"},"content":{"rendered":"

\"moon-isis-peake\"<\/p>\n

Slavni dani osvajanja svemira su iza nas; najsvjetliji trenutak ljudskog roda dogodio se 1969. godine, kada smo prvi put kro\u010dili na Mjesec. Program Apollo<\/strong>, kojim je to postignuto, trajao je \u010detiri kratke godine, nakon \u010dega je uga\u0161en daljnji proboj \u010dovje\u010danstva u svemir; od prosinca davne 1972. godine ljudi nisu napustili Zemljinu orbitu.<\/p>\n

\"U

U cijeloj povijesti \u010dovje\u010danstva, samo je 12 ljudi kro\u010dilo na drugo nebesko tijelo (Credit: NASA)<\/p><\/div>\n

Trenutno nekoliko nacija \u017eeli nastaviti gdje se stalo prije pune 44 godine. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave ciljaju na Mars, Kina i Rusija planiraju slati svoje ljude na Mjesec, dok Indija ula\u017ee velika sredstva kako bi se tehnolo\u0161ki pribli\u017eila prethodno navedenima; upravo se zahuktava nova svemirska utrka.<\/p>\n

Uz spomenute dr\u017eave, pojavile su se i neke privatne kompanije koje u osvajanju svemira vide priliku za profit. Jedna od takvih je i SpaceX<\/strong>, koja \u0107e krajem desetlje\u0107a poslati vlastiti svemirski brod na Mars.<\/p>\n

\"potrebe-za-osobu-svemir\"<\/p>\n

Europska svemirska agencija nije iznimka; tako\u0111er \u017eele na Mjesec. No njeni planovi ne\u0161to su detaljniji od popisa \u017eelja koje su iznijeli Rusi ili Kinezi – ESA, naime, \u017eeli na Mjesecu izgraditi trajnu naseobinu koju oni nazivaju “lunarnim selom”.<\/p>\n

Johann-Dietrich W\u00f6rner<\/strong>, ravnatelj ESA-e, ra\u010duna na potporu zemalja-\u010dlanica. Istra\u017eivanje svemira dobija sve sna\u017eniju financijsku potporu u svijetu, pa je Europa prisiljena pratiti me\u0111unarodne trendove ukoliko \u017eeli ostati tehnolo\u0161ki kompetitivna ostalim zemljama.<\/p>\n

Prema W\u00f6rneru, rije\u010d je o dugoro\u010dno najisplativijem projektu istra\u017eivanja svemira. Ve\u0107 sada postoje tehnologije, ka\u017ee on, koje mogu koristiti lunarne resurse za podmirivanje dijela potreba takve ispostave. Do trenutka formiranja iste, razvit \u0107e se i nove tehnologije, koje \u0107e olak\u0161ati i pojeftiniti cijeli proces: iz tla \u0107e se crpiti materijali za izgradnju ispostave, dok \u0107e se iz vodenog leda dobiti voda, kisik i vodik.<\/p>\n

\"lunarna-baza\"<\/p>\n

Optimalan polo\u017eaj za ispostavu jest ju\u017eni pol: osim \u0161to ondje ima spomenutog vodenog leda u velikim koli\u010dinama, taj je dio u trajnoj sjeni. Ondje bi astronauti bili za\u0161ti\u0107eni kako od radijacije sa Sunca, tako i od mikrometeora, koji znatno rje\u0111e poga\u0111aju polove no ostale dijelove lunarne povr\u0161ine.<\/p>\n

W\u00f6rner \u017eeli da se i ostale zemlje svijeta uklju\u010de u izgradnju lunarnog sela. Tro\u0161kovi ovakvog pothvata veliki su, no njegova dugoro\u010dna korist za cijeli planet jo\u0161 je ve\u0107a. Takvo bi mjesto poslu\u017eilo kao odsko\u010dna daska u dubine na\u0161eg sustava, novi “golemi skok za \u010dovje\u010danstvo”.<\/p>\n