{"id":21030311,"date":"2016-05-24T21:22:21","date_gmt":"2016-05-24T19:22:21","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030311"},"modified":"2016-05-24T21:33:15","modified_gmt":"2016-05-24T19:33:15","slug":"nasa-pokusava-napraviti-polje-sile-slicno-onom-iz-zvjezdanih-staza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-pokusava-napraviti-polje-sile-slicno-onom-iz-zvjezdanih-staza\/","title":{"rendered":"NASA poku\u0161ava napraviti polje sile sli\u010dno onom iz Zvjezdanih staza!"},"content":{"rendered":"

\"mars<\/a><\/p>\n

I dok je u Zvjezdanim stazama<\/em> prvo funkcionalno polje sile stvoreno tek sredinom 22. stolje\u0107a, \u010dini se kako NASA namjerava prete\u0107i Zvjezdanu flotu za gotovo 150 godina. Naime, ameri\u010dka svemirska agencija nedavno je objavila kako namjerava ulo\u017eiti sredstva u osam projekata u okviru NIAC (NASA’s Innovative Advanced Concept<\/em>) programa, gdje se, uz spomenuto polje sile, posebice isti\u010de razvoj komora za duboki san, kao i automatiziranih svemirskih postaja, koje su sposobne same sebe izgraditi.<\/p>\n

Iako je rije\u010d o projektima koji kao da su iza\u0161li iz pera nekog pisca znanstvene fantastike, valja re\u0107i kako je rije\u010d o tehni\u010dki izvedivim idejama. Primjerice, komore za duboko spavanje nisu kriogeni\u010dke kapsule kakve mo\u017eemo vidjeti u filmovima, ve\u0107 je rije\u010d o naprednom sustavu koji ima za cilj pratiti \u017eivotne funkcije astronauta tijekom dubokog sna. Sustav pod nazivom Vision System Torpor Habitat<\/em> omogu\u0107it \u0107e astronautima dugotrajan i kvalitetan san, kroz kombinaciju visoke tehnologije u komorama i koktela lijekova koje bi astronauti trebali uzimati kao dopunu redovitoj prehrani.<\/p>\n

\"Mogu\u0107i<\/a>

Mogu\u0107i izgled NASA-inog naprednog modula za duboki san, koji bi mogao biti zna\u010dajan faktor tijekom misije s ljudskom posadom na Mars, ali i Jupiter, te Saturn (ba\u0161 kao \u0161to to navodi i NASA na svojoj slu\u017ebenoj stranici). (FOTO: NASA\/J. Bradford)<\/p><\/div>\n

Drugi ambiciozan projekt jest izgradnja postaja u dubokom svemiru, koje bi trebali graditi roboti, sli\u010dno kao droidi u Zvjezdanim ratovima<\/em>. Postaje radnog naziva Growth-Adapted Tensegrity Structures<\/em>, tako bi mogle postati va\u017ean oslonac ljudskog \u0161irenja u svemiru, po\u010dev\u0161i kao me\u0111upostaje izme\u0111u Zemlje i Marsa. \u0160tovi\u0161e, takvi habitati trebali bi osigurati i \u201eumjetnu gravitaciju\u201c (vjerojatno u dijelu postaje koji rotira), kao i za\u0161titu od ioniziraju\u0107eg zra\u010denja.<\/p>\n

Kona\u010dno, mo\u017eda i najambicioznija zamisao jest stvaranje polja sile oko broda, koje bi, izme\u0111u ostalog, omogu\u0107ilo i lak\u0161e spu\u0161tanje letjelice na Mars, slu\u017ee\u0107i kao svojevrstan ko\u010dioni sustav, a da za\u0161titu od\u00a0visokih temperatura\u00a0i ne spominjemo. U osnovi, navedeni sustav, zvan Magnetoshell<\/em>, biti \u0107e kombinacija tehnologija polja sile i energetskih \u0161titova, vi\u0111enih u Zvjezdanim stazama<\/em>.<\/p>\n

\"Magnetsko<\/a>

Magnetsko polje sile (FOTO: NASA\/D. Kirtley)<\/p><\/div>\n

Od ostalih projekata valja spomenuti pogonske sustave sljede\u0107e generacije i svemirski teleskop koji je sposoban automatski prilagoditi se razli\u010ditim tipovima promatranja. Kako bilo, ako se navedene tehnologije poka\u017eu tehnolo\u0161ki i financijski izvedivima, biti \u0107e to jo\u0161 jedan korak u pravcu ljudske ekspanzije u svemiru.<\/p>\n

Izvor: NASA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I dok je u Zvjezdanim stazama prvo funkcionalno polje sile stvoreno tek sredinom 22. stolje\u0107a, \u010dini se kako NASA namjerava prete\u0107i Zvjezdanu flotu za gotovo 150 godina. Naime, ameri\u010dka svemirska agencija nedavno je objavila kako namjerava ulo\u017eiti sredstva u osam projekata u okviru NIAC (NASA’s Innovative Advanced Concept) programa, gdje se, uz spomenuto polje sile, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030314,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16364,16323,1],"tags":[16490,18790,16470,18006],"class_list":["post-21030311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-inzenjerstvo","category-svemir","category-znanost","tag-mars","tag-misija-na-mars","tag-nasa","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030311"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030311\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}