Kori\u0161tenje jarkih boja u svrhu upozorenja u\u010destala je pojava u prirodi. Fluorescentne oznake, crveni znak stop i sli\u010dni znakovi rezultat su ljudskog opona\u0161anja prirode u kojoj \u017eivotinje i biljke upozoravaju ostale, primjerice na svoju otrovnost. No, kako se boriti protiv predatora koji ne vidi koje ste boje? Taj trik su usavr\u0161ili tigrovi moljci u svojoj borbi sa \u0161i\u0161mi\u0161ima.<\/p>\n\n\n\n
Ultrazvu\u010dni signali upozorenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zvu\u010dni signali kojima moljci upozoravaju \u0161i\u0161mi\u0161e ve\u0107 su ranije dokazani u laboratorijskim uvjetima na Sveu\u010dili\u0161tu Wake Forest. No, nastavak istra\u017eivanja prvi puta je dokazao takvo pona\u0161anje i u prirodi. Neke ptice i sisavci koriste aposemanti\u010dke (upozoravaju\u0107e) signale poput jarkih boja ili kontrastnih uzoraka da bi upozorili na svoju otrovnost, no \u0161i\u0161mi\u0161i se kao nokturalne (no\u0107ne) vrste ne pouzdaju u vid ve\u0107 u sluh. Iz tog razloga neke vrste moljaca, koje su glavni plijen \u0161i\u0161mi\u0161a, razvile su ultrazvu\u010dne signale upozorenja stru\u010dnog naziva zvu\u010dni aposemantizam. Tim signalima upozoravaju \u0161i\u0161mi\u0161e da nisu ukusni i da su potencijalno opasni ako ih pojedu. Autor istra\u017eivanja, objavljenog u \u010dasopisu PLOS ONE, Nick Dowdy, navodi kako je ovo prvi put da su znanstvenici dokazali ovakvo pona\u0161anje u prirodi.<\/p>\n\n\n\n Zvu\u010dnim upozoravanjem moljci \u010duvaju vi\u0161e energije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dowdy i njegov tim prou\u010davali su dvije vrste tigrovih moljaca, Pygarctia roseicapitis i Cisthene martini, i utvrdili tip pona\u0161anja nazvan \u201enon\u0161alantni kontinuum” pri kojem moljci ne izbjegavaju \u0161i\u0161mi\u0161e naglim propadanjem u zraku, kao \u0161to to ve\u0107ina vrsta moljaca radi. Takvo pona\u0161anje, gdje moljac u zadnji tren prije nego \u0161to ga \u0161i\u0161mi\u0161 uhvati naglo propada u zraku i leti u nepredvidivim spiralama, zahtjeva mnogo energije. \u201eUo\u010dili smo da tigrovi moljci rje\u0111e koriste tehniku propadanja, vjerojatno zbog o\u010duvanja energije”, navodi Dowdy. Takav rezultat implicira da su ove vrste s vremenom evoluirale i vi\u0161e se pouzdaju u svoje upozoravaju\u0107e zvukove nego u energetski zahtjevne manevre izbjegavanja.<\/p>\n\n\n\n Evolucija zvu\u010dnih signala<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, takvo pona\u0161anje dokazuje da su preci nekih vrsta potencijalno proizvodili zvukove te se iz tih funkcija razvila ultrazvu\u010dna signalizacija u tigrovih moljaca. \u201eTo bi zna\u010dilo da su kroz evoluciju tigrovi moljci svoj obrambeni sustav razvijali od zvu\u010dnih signala do kompleksnih ultrazvu\u010dnih signala koji ometaju rad eholokacije kod \u0161i\u0161mi\u0161a”, zaklju\u010duje Dowdy.<\/p>\n\n\n\n Izvor: Escience.com<\/a>, Biologija.com.hr<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kori\u0161tenje jarkih boja u svrhu upozorenja u\u010destala je pojava u prirodi. Fluorescentne oznake, crveni znak stop i sli\u010dni znakovi rezultat su ljudskog opona\u0161anja prirode u kojoj \u017eivotinje i biljke upozoravaju ostale, primjerice na svoju otrovnost. No, kako se boriti protiv predatora koji ne vidi koje ste boje? Taj trik su usavr\u0161ili tigrovi moljci u svojoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030367,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[],"class_list":["post-21030366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030366"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066587,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030366\/revisions\/21066587"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}