Globalno zatopljenje, odnosno zagrijavanje atmosfere i povr\u0161ine na\u0161eg planeta, me\u0111u najve\u0107im je opasnostima s kojima se \u010dovjek susreo. Iako se ovaj fenomen ve\u0107 doga\u0111ao u pro\u0161losti, ovog puta su – a zbog brzine kojom napreduje – stvari vrlo ozbiljne.<\/p>\n
Sva relevantna istra\u017eivanja ukazuju kako je za aktualno zatopljenje najve\u0107i krivac \u010dovjek, koji tome pridonosi prvenstveno kroz visoku emisiju stakleni\u010dkih plinova. Posljedice za biljni i \u017eivotinjski svijet katastrofalne su: mnoge vrste se ne mogu tako brzo prilagoditi promjenama i izumiru. Me\u0111utim, i me\u0111u njima postoje neke \u017eivotinje koje se vrlo brzo adaptiraju te zahvaljuju\u0107i zatopljenju \u010dak i napreduju.<\/p>\n
Mnoge \u017eivotinje te\u0161ko stradavaju od porasta temperature mora. No glavono\u0161ci – u koje se ubrajaju hobotnice i lignje – nisu me\u0111u njima. Broj im se, na op\u0107e \u010du\u0111enje znanstvenika, pove\u0107ava. Pretpostavlja se kako su prilagodili svoj metabolizam, pa sad br\u017ee sazrijevaju i razmno\u017eavaju se u ranijoj dobi no ina\u010de.<\/p>\n
Porast prosje\u010dne temperature u arkti\u010dkom podru\u010dju uvjetovao je jo\u0161 jedan ne\u017eeljen porast: onaj broja arkti\u010dkih komaraca. Pokazalo se kako pove\u0107anje temperature za samo 1 \u00b0C, ubrzava razvoj komarca iz li\u010dinke u odraslu jedinku za \u010dak 10%. Zahvaljuju\u0107i prijevremenom dosezanju zrelosti, manje su izlo\u017eeni predatorima koji ih vrebaju ba\u0161 u stadiju li\u010dinke, dodatno pridonose\u0107i bujanju ove vrste.<\/p>\n
Jedni od najve\u0107ih \u0161umskih \u0161tetnika \u017eive ispod kore drveta, hrane\u0107i se njime. Javljaju se u kolovozu odnosno rujnu, provode\u0107i prethodne tople mjesece u stadiju li\u010dinke. Zbog pove\u0107anja prosje\u010dne temperature po\u010deli su se pojavljivati ve\u0107 u lipnju, \u0161to im je omogu\u0107ilo da se razmno\u017eavaju u puno ve\u0107em broju. \u0160tete koje \u0107e to izazvati na \u0161umama tek se trebaju utvrditi.<\/p>\n
Zbog pretjeranog izlova gotovo izumrla vrsta, crnokljuni labud novi je uzlet do\u017eivio tijekom posljednjih desetlje\u0107a. Osim \u0161to ga je za\u0161titio adekvatan zakon o ugro\u017eenim \u017eivotinjskim vrstama, globalno zagrijavanje omogu\u0107ilo mu je pristup u nova podru\u010dja koja ova vrsta koristi za razmno\u017eavanje. Ova su prije, u hladnijim godinama, bila nedostupna.<\/p>\n
Pove\u0107anje prosje\u010dne temperature koristit \u0107e i zmijama, s naglaskom na zve\u010darke. Budu\u0107i da su one ektotermi, odnosno njihovu tjelesnu temperaturu odre\u0111uje okolina, toplija sredina uvjetovat \u0107e smanjenje razdoblja hibernacije. Tako\u0111er \u0107e se pove\u0107ati vremenski okvir za razmno\u017eavanje, \u0161to \u0107e dovesti do rasta broja ovih \u017eivotinja.<\/p>\n
Broj divljih svinja u prirodi neprestano raste. Ve\u0107e temperature za rezultat imaju toplije zime, \u0161to omogu\u0107ava pre\u017eivljavanje kako starijih jedinki, tako i podmlatka koji na svijet dolazi po\u010detkom zimskog razdoblja. Iz istog razloga drve\u0107e daje vi\u0161e ploda, \u0161to se prvenstveno odnosi na lje\u0161njake i \u017eireve, koji su im primarna prehrana.<\/p>\n
Ne moramo i\u0107i u divljinu kako bismo svjedo\u010dili promjenama u \u017eivotinjskom svijetu koje su uvjetovane globalnim zagrijavanjem; imamo ih u vlastitom dvori\u0161tu. Ma\u010dke se pare po\u010detkom godine, u prvim toplijim danima prolje\u0107a. Zbog klimatskih promjena, neko\u0107 hladne i duge zime sad su kratke i znatno toplije, omogu\u0107uju\u0107i ma\u010dkama gotovo cjelogodi\u0161nju priliku za razmno\u017eavanje.<\/p>\n
Izvor: Listverse<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Globalno zatopljenje, odnosno zagrijavanje atmosfere i povr\u0161ine na\u0161eg planeta, me\u0111u najve\u0107im je opasnostima s kojima se \u010dovjek susreo. Iako se ovaj fenomen ve\u0107 doga\u0111ao u pro\u0161losti, ovog puta su – a zbog brzine kojom napreduje – stvari vrlo ozbiljne. Sva relevantna istra\u017eivanja ukazuju kako je za aktualno zatopljenje najve\u0107i krivac \u010dovjek, koji tome pridonosi prvenstveno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030420,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17934,16998,16912,17129,17376,18939,16753],"class_list":["post-21030419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-glavonosac","tag-globalno-zatopljenje","tag-hobotnica","tag-komarac","tag-macka","tag-zivotinje","tag-zmija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030419"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030419\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}