{"id":21030479,"date":"2016-06-30T21:37:47","date_gmt":"2016-06-30T19:37:47","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030479"},"modified":"2016-06-30T21:42:02","modified_gmt":"2016-06-30T19:42:02","slug":"unutar-plinovitih-divova-nalazi-se-tamni-vodik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/unutar-plinovitih-divova-nalazi-se-tamni-vodik\/","title":{"rendered":"Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?"},"content":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to su znanstvenici u laboratorijskim uvjetima uspjeli proizvesti tzv. <em>tamni vodik<\/em>, odnosno stanje navedenog negdje na prijelazu izme\u0111u plina i metala, \u010dini se kako bi navedeni mogao postojati i u prirodi, konkretno unutar plinovitih divova.<\/p>\n<p>Ako se navedena hipoteza poka\u017ee to\u010dnom, prou\u010davanje tamnog vodika u laboratorijskim uvjetima moglo bi pru\u017eiti odli\u010dan uvid u mehanizme koji vladaju unutar plinovitih divova, poput na\u010dina na koji se navedeni rje\u0161avaju vi\u0161ka topline, ali generiraju magnetsko polje.<\/p>\n<p>\u201eOvaj tamni vodik je potpuno neo\u010dekivan i u suprotnosti s rezultatima dosada\u0161njih modela transformacije vodika kao plina u metalni vodik unutar nebeskih tijela. \u0160tovi\u0161e, zahvaljuju\u0107i navedenim opa\u017eanjima mo\u017eemo objasniti na koji se na\u010din plinoviti divovi poput Saturna osloba\u0111aju vi\u0161ka topline\u201c, otkrio je <strong>Alexander Goncharov<\/strong> s <em>Carnegie Institute of Science<\/em> sa sjedi\u0161tem u Washingtonu.<\/p>\n<p>Podsjetimo, sve donedavno se smatralo kako smatralo kako vodik postoji u dva oblika, od kojih je prvi klasi\u010dni vodik u plinovitom stanju, s kakvim se susre\u0107emo na Zemlji, te <em>metalni vodik<\/em>, koji se nalazi duboko u jezgrama plinovitih divova. Navedeni oblik vodika, izlo\u017een ekstremnim uvjetima unutar plinovitih divova, egzistira u obliku teku\u0107eg metala, sposobnog provoditi elektricitet bez otpora.<\/p>\n<p>Za razliku od spomenuta dva oblika, novootkriveni tamni vodik nalazi se negdje na pola puta izme\u0111u doti\u010dnih. Stoga se smatra kako bi se navedeni mogao nalaziti ne\u0161to dublje unutar plinovitih divova, na pola puta izme\u0111u povr\u0161ine i jezgre. Doti\u010dni je nazvan tamnim zato \u0161to ne reflektira, ali i ne isijava svjetlost u vidljivom dijelu spektra. S druge strane, u stanju je emitirati toplinu, kao i nisku razinu elektriciteta, a \u0161to bi moglo objasniti formiranje planetarnog magnetskog polja.<\/p>\n<p>Kako bi shvatili \u0161to se doga\u0111a s vodikom koji je izlo\u017een ekstremnoj temperaturi i tlaku, znanstvenici su odlu\u010dili simulirati uvjete sli\u010dne onima unutar plinovitih divova. Koriste\u0107i pre\u0161u napravljenu od dijamanta i zagrijanu laserom, podvrgnuli su ga tlaku 1,5 milijuna puta ve\u0107em od atmosferskog, uz temperaturu od 5.538 \u00b0C.<\/p>\n<p>Spomenimo za kraj kako su znanstvenici s <em>University of Edinburgh<\/em> po\u010detkom ove godine uspjeli proizvesti i metalni vodik, izlo\u017eiv\u0161i ga tlaku 3,25 milijuna puta ve\u0107em od atmosferskog, \u010dime su se jo\u0161 vi\u0161e pribli\u017eili stvaranju mehanizama koji vladaju u jezgrama plinovitih divova.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: Physical Review Letters<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to su znanstvenici u laboratorijskim uvjetima uspjeli proizvesti tzv. tamni vodik, odnosno stanje navedenog negdje na prijelazu izme\u0111u plina i metala, \u010dini se kako bi navedeni mogao postojati i u prirodi, konkretno unutar plinovitih divova. Ako se navedena hipoteza poka\u017ee to\u010dnom, prou\u010davanje tamnog vodika u laboratorijskim uvjetima moglo bi pru\u017eiti odli\u010dan uvid u mehanizme [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030480,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359,1],"tags":[16498,18650,18399,16485,18006,18632],"class_list":["post-21030479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","category-znanost","tag-jupiter","tag-metalni-vodik","tag-plinoviti-div","tag-saturn","tag-svemir-2","tag-vodik"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030479"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030479\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}