{"id":21030496,"date":"2016-07-02T22:07:57","date_gmt":"2016-07-02T20:07:57","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030496"},"modified":"2017-03-15T19:03:38","modified_gmt":"2017-03-15T18:03:38","slug":"li-istine-teorijama-zavjere-spustanju-mjesec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/li-istine-teorijama-zavjere-spustanju-mjesec\/","title":{"rendered":"Ima li istine u teorijama zavjere o spu\u0161tanju na Mjesec?"},"content":{"rendered":"

\"apollo15-wiki\"<\/p>\n

Krajem 1960-ih, odnosno po\u010detkom 1970-ih godina ameri\u010dka svemirska agencija NASA lansirala je niz misija kojim su ljudi sletjeli na Mjesec. Apollo<\/strong>, kako se program zvao, bio je kulminacija svemirske utrke izme\u0111u Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i biv\u0161eg Sovjetskog Saveza; dvije suparni\u010dke velesile, izbjegavaju\u0107i direktni sukob, natjecale su se u svakom drugom polju, dokazuju\u0107i svoju superiornost u odnosu na onu drugu.<\/p>\n

Prvi ljudski koraci na Mjesecu nevjerojatan su uspjeh: od prvog leta zrakom do spu\u0161tanja na Mjesec pro\u0161lo je samo 66 godina, a od prvog satelita u orbiti do Armstrongovih<\/strong> besmrtnih rije\u010di tek 12. Ovako rapidno napredovanje ponukalo je dio ljudi da posumnjaju u istinitost lunarnih misija, a neke od tih teorija svoje poklonike imaju i danas; osvrnut \u0107emo se na neke od njih.<\/p>\n

Zastava se vijori na vjetru<\/h3>\n

Ukoliko promotrite zastavu na fotografiji, \u010dini se kako se vijori na vjetru, iako ondje nema atmosfere. No isto tako \u0107ete primijetiti kako su joj rubovi zategnuti, kako ne bi visila poput krpe. Vijorenje pak ne potje\u010de od nikakvih vjetrova, nego je rezultat napora astronauta da u\u010dvrste zastavu u lunarnom tlu; klimaju\u0107i i zabadaju\u0107i zastavu u tlo, nastao je dojam kako se platno pomi\u010de kao na vjetru. Kretanje platna se nastavilo jo\u0161 neko vrijeme po postavljanju iste, budu\u0107i da na Mjesecu nema atmosfere koja bi je zaustavila.<\/p>\n

\"Eugene

Eugene Cernan pozdravlja zastavu (Credit: NASA)<\/p><\/div>\n

Neobi\u010dne sjene<\/h3>\n

Na fotografijama lunarnih posada \u010dini se kako je bilo vi\u0161e izvora svjetla, budu\u0107i da sjene astronauta padaju pod vi\u0161e razli\u010ditih kutova. Zapravo, efekt je prili\u010dno sli\u010dan onom kakav ima rasvjeta u filmskom studiju. Ili, da se primjerom pribli\u017eimo ne\u010demu \u0161to gotovo svakodnevno gledamo: sli\u010dan je sjeni igra\u010da na nogometnim terenima, kad rasvjeta dolazi iz najmanje \u010detiri razli\u010dita kuta.<\/p>\n

Obja\u0161njenje ka\u017ee kako su astronauti fotografirani na brdovitim, obasjanim terenima, dok je Sunce bilo blizu horizonta. Isti se efekt javlja i na Zemlji u sli\u010dnim uvjetima, a najbolje \u0107ete ga primjetiti ukoliko fotografirate nekoga na snijegu, s punim Mjesecom koji je nisko nad horizontom.<\/p>\n

Mikrometeori bi uni\u0161tili svemirski brod<\/h3>\n

Mikrometeori su sitne \u010destice koje se velikim brzinama kre\u0107u svemirom i zaista predstavljaju opasnost po svemirske brodove. No isto tako valja znati kako je svemir beskona\u010dno velik, tako da je sudar s mikrometeorima statisti\u010dki gotovo zanemariv. Nadalje, metalni trup svemirskih brodova vjerojatno bi izdr\u017eao direktan pogodak takva minijaturnog tijela, a nije zgorega napomenuti kako su svemirska odijela oblo\u017eena kevlarom upravo u svrhu za\u0161tite astronauta od takve opasnosti.<\/p>\n

Snimke s Mjeseca su nemogu\u0107e, jer bi se filmska vrpca istopila<\/h3>\n

Mjesec, obzirom da nema atmosferu, iznimno je negostoljubiv. Tijekom no\u0107i temperatura pada na -153 \u00b0C, dok se tijekom dana penje na 123 \u00b0C. Upravo ekstremna dnevna temperatura, smatraju teoreti\u010dari zavjere, onemogu\u0107uje snimanje bilo kakvih fotografija ili filmova na povr\u0161ini, jer bi se filmska vrpca jednostavno istopila.<\/p>\n

No filmska vrpca nikad nije bila izravno izlo\u017eena uvjetima koji vladaju na povr\u0161ini, nego se nalazila u odgovaraju\u0107im za\u0161titnim spremnicima.<\/p>\n

\"Kamere

Kamere za lunarne misije bile su posebno dizajnirane upravo u tu svrhu (Credit: Wikimedia Commons)<\/p><\/div>\n

Astronauti ne bi pre\u017eivjeli prolazak Van Allenova radijacijskog pojasa<\/h3>\n

Spomenuti je pojas rezultat djelovanja Zemljina magnetskog polja i \u0161titi povr\u0161inu planeta od smrtonosnog sun\u010deva zra\u010denja. U tom je podru\u010dju zra\u010denje iznimno jako, pa neki smatraju kako bi putovanje kroz Van Allenov pojas ubilo astronaute.<\/p>\n

Me\u0111utim, astronauti su ondje boravili vrlo kratko (\u010detiri sata), a od zra\u010denja su bili dodatno za\u0161ti\u0107eni metalnom oplatom letjelice. Utvr\u0111eno je kako je koli\u010dina zra\u010denja koju su primili prolaskom kroz pojas ekvivalentna koli\u010dini koju prosje\u010dan \u010dovjek na povr\u0161ini planeta primi za tri mjeseca.<\/p>\n

Zapravo, ba\u0161 je to zra\u010denje dokaz da su astronauti bili na Mjesecu: \u010dak 33 od 36 astronauta iz programa Apollo dobilo je sivu mrenu, za koju se pokazalo da je posljedica izlo\u017eenosti kozmi\u010dkom zra\u010denju za vrijeme putovanja.<\/p>\n

\"Posada

Posada misije Apollo 8 prva je pro\u0161la kroz Van Allenov radijacijski pojas (Credit: Spacefacts.de)<\/p><\/div>\n

Izvor: Space.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem 1960-ih, odnosno po\u010detkom 1970-ih godina ameri\u010dka svemirska agencija NASA lansirala je niz misija kojim su ljudi sletjeli na Mjesec. Apollo, kako se program zvao, bio je kulminacija svemirske utrke izme\u0111u Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i biv\u0161eg Sovjetskog Saveza; dvije suparni\u010dke velesile, izbjegavaju\u0107i direktni sukob, natjecale su se u svakom drugom polju, dokazuju\u0107i svoju superiornost u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030497,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16541,16476,16470,17142,18393,18122,19005],"class_list":["post-21030496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-apollo","tag-mjesec","tag-nasa","tag-sssr","tag-svemirska-utrka","tag-svemirsko-odijelo","tag-teorija-zavjere"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030496"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030496\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}