Oduvijek se smatralo da je javni prijevoz izvor zaraze, bakterija i prljav\u0161tine. Mnogo ljudi u jednom danu pro\u0111e tramvajima i vlakovima, a jo\u0161 vi\u0161e ruku pre\u0111e preko \u0161ipki za dr\u017eanje, ili stisne gumb za otvaranje vrata. Sasvim je logi\u010dno da se u javnom prijevozu razvijaju svakakve bole\u0161tine. Ili mo\u017eda nije tako.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010dki tim iz \u0160kole za javno zdravstvo Harvard T. H. Chan pod vodstvom dr. Curtisa Huttenhowera testirao je podzemnu \u017eeljeznicu u Bostonu. U radu objavljenom u \u010dasopisu mSystems Ameri\u010dkog dru\u0161tva za mikrobiologiju testirane su stanice, vagoni i aparati za prodaju karata te se mjerila brojnost bakterijskih kolonija na razli\u010ditim povr\u0161inama. Iznena\u0111uju\u0107e otkri\u0107e je bilo da zapravo o\u010dekivanih sojeva bakterija otpornih na razne antibiotike, uop\u0107e nije bilo toliko koliko se mislilo da \u0107e biti. \u201eBili smo iznena\u0111eni koliko su uzorci izgledali normalno. \u010cak i kad smo pobli\u017ee pogledali ni\u0161ta neobi\u010dno ili opasno nismo na\u0161li me\u0111u uzorcima. Pokazali smo da osim u sezonama zaraza, poput gripe, mikrobna zajednica u javnom prijevozu nije ni\u0161ta druk\u010dija od one na va\u0161im rukama, pa \u010dak i u prenatrpanim vlakovima”.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi karakterizirali mikrobni profil u bostonskoj podzemnoj \u017eeljeznici, Huttenhowerov tim je sakupio gotovo 100 uzoraka iz vagona, sa stanica kroz 3 dana u 2013. godini. Uzorci iz vlakova su uzimani s vise\u0107ih ru\u010dki, \u0161ipki za dr\u017eanje, sjedala i naslona te zidova vagona. Na stanicama su uzorke uzimali s aparata za napla\u0107ivanje karata i to s touchscreena i stranica aparata. Koriste\u0107i laboratorijske metode poput sekvenciranja dijela genoma bakterija (16S regija ribosomske RNA) napravili su potpuni profil mikrobne zajednice s tih povr\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n
Sastav bakterijskih zajednica je jednak onoj na na\u0161im rukama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rezultati su pokazali da povr\u0161ina ima velikog utjecaja na brojnost i tip bakterija koje se nalaze na njoj. Na vise\u0107im ru\u010dkama \u010dija je povr\u0161ina porozna i bakterijama omogu\u0107ava lak\u0161e pri\u010dvr\u0161\u0107ivanje za povr\u0161inu, na\u0111en je velik broj kolonija bakterija dok to nije slu\u010daj s glatkim metalnim vertikalnim \u0161ipkama. \u201eNisam nikako o\u010dekivala ovakve rezultate. Bila sam uvjerena na \u0107e na vise\u0107im ru\u010dkama biti manje DNA jer su manje i \u010dinilo mi se da se manje koriste”, navodi prva autorica, studentica Tiffany Hsu. Izlo\u017eenost vanjskim utjecajima je tako\u0111er imala utjecaj na sastav zajednice, pa je tako bilo mogu\u0107e na\u0107i bakterije iz razreda Alphaproteobacteria dok su zajednica iz unutarnjih prostora imale ve\u0107i broj bakterija iz razreda Corynebacterium te mikroba iz porodice Tissierellaceae.<\/p>\n\n\n\n Sve testirane povr\u0161ine je karakterizirala mikrobna zajednica koja odgovara normalnoj zajednici koju nalazimo na ljudskoj ko\u017ei. Bakterije iz porodica Firmicutes, Proteobacteria i Actinobacteria \u010dinile su preko 60 % zajednica na\u0111enih tijekom istra\u017eivanja dok su mikrobi koji nastanjuju crijeva ili oralnu \u0161upljinu poput Lachnospiraceae ili Veillonella bili u jako malim brojevima. Minorne razlike su zamje\u0107ene izme\u0111u linija koje su vozile razli\u010dite demografske skupine. Tako\u0111er, istra\u017eiva\u010di su na\u0161li minimalan broj mikroba koji bi potencijalno mogli uzrokovati neku bolest ili su rezistentni na antibiotike.<\/p>\n\n\n\n Potrebno je jo\u0161 dosta posla da u potpunosti razumijemo jesu li mikrobi koje smo otkrili dormantni ili se aktivno razmno\u017eavaju u javnom prijevozu. Tako\u0111er bitno je do kraja shvatiti kako se prenose s jedne osobe na drugu. Daljnje studije \u0107e znanstvenicima omogu\u0107iti da dobiju jo\u0161 informacija koje mogu pomo\u0107i u pobolj\u0161anju zdravstvenog stanja gra\u0111ana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Oduvijek se smatralo da je javni prijevoz izvor zaraze, bakterija i prljav\u0161tine. Mnogo ljudi u jednom danu pro\u0111e tramvajima i vlakovima, a jo\u0161 vi\u0161e ruku pre\u0111e preko \u0161ipki za dr\u017eanje, ili stisne gumb za otvaranje vrata. Sasvim je logi\u010dno da se u javnom prijevozu razvijaju svakakve bole\u0161tine. Ili mo\u017eda nije tako. Istra\u017eiva\u010dki tim iz \u0160kole […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030511,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[18483],"class_list":["post-21030510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-zaraze"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030510"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030510\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030511"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}