{"id":21030607,"date":"2016-07-24T20:47:14","date_gmt":"2016-07-24T18:47:14","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030607"},"modified":"2016-07-25T17:40:36","modified_gmt":"2016-07-25T15:40:36","slug":"put-do-marsa-prstenova-kod-mjeseca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/put-do-marsa-prstenova-kod-mjeseca\/","title":{"rendered":"Put do Marsa preko prstenova kod Mjeseca"},"content":{"rendered":"<p>Rusi i Amerikanci razmatraju stvaranje svemirske baze u blizini Mjeseca, koja \u0107e omogu\u0107iti dalje istra\u017eivanje Marsa i dalekog svemira. Roscosmos i NASA radit \u0107e na projektu budu\u0107e orbitalne stanice u sklopu daljih svemirskih projekta.<\/p>\n<p>Projekat Me\u0111unarodne svemirske stanice, koja predstavlja partnerstvo Rusije, SAD-a, Europske unije, Japana i Kanade, bit \u0107e zavr\u0161en 2024. godine, kada \u0107e ISS biti oboren u more.<\/p>\n<p>Izgradnja ISS-a po\u010dela je 1998. godine, kada je lansiran ruski modul Zarja. Njen posljednji ve\u0107i dio, &#8220;Modul alfa magnetski spektometar&#8221;, donijet je u svibnju 2011. godine na ameri\u010dkom space \u0161atlu Endeavor, kome je to bila 25. i posljednja misija.<\/p>\n<p><strong>Uskoro i ljudska misija<\/strong><\/p>\n<p>U o\u017eujku pro\u0161le godine direktor Roscosmosa Igor Komarov potvrdio je da \u0107e ISS nastaviti znanstvena istra\u017eivanja do 2024. godine i otkrio da SAD i Rusija vode razgovore o nasljedniku tog me\u0111unarodnog projekta.<\/p>\n<p>Projekat baza blizu Mjeseca bit \u0107e otvoren za sve zainteresirane. Administrator NASA-e Charles Bolden je rekao da bi mnoge zemlje mogle sura\u0111ivati na misiji putovanja na Mars.<\/p>\n<p>&#8220;Pravac na\u0161e suradnje je Mars. Razmatramo kako najbolje upotrijebiti resurse, financije, kako da odredimo vremenske okvire i kako da koordiniramo na\u0161e napore tako da se aktivnosti ne dupliraju&#8221;, poja\u0161njava Bolden.<\/p>\n<p>Nekoliko rovera i orbitera trenutno prou\u010dava Mars. Posljednji je EgxMars, zajedni\u010dka misija Roscosmosa i Europske svemirske agencije, koji je lansiran sa kozmodroma u Bajkonuru u o\u017eujku 2016. godine. Ljudska misija planirana je najranije u tridesetim godinama ovog vijeka.<\/p>\n<p>U srpnju\u00a02015. godine Wiliam Gerstenmaier, pomo\u0107nik administratora za ljudska istra\u017eivanja i operacije NASA-e, poru\u010dio je da politi\u010dke nesuglasice izme\u0111u Washingtona i Moskve ne bi trebale utjecati na programe istra\u017eivanja svemira.<\/p>\n<p><strong>Svakonevni kontakti<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Mi zavisimo jedni od drugih u projektu ISS. Misije kontrolnih centara u Moskvi i Houstonu su u svakodnevnom kontaktu&#8221;, navodi Gerstenmaier.<\/p>\n<p>Nedavno je Anatolij Zak, autor portala Russian space web, predstavio nekoliko opcija koje razmatraju Roscomos i NASA. On je otkrio da ameri\u010dke svemirske kompanije kao \u0161to su Boeing i Lockheed Martin rade s ruskim kolegama iz svemirske industrije RSC energija i GKNPT Hruni\u010dev na osmi\u0161ljavanju strategije nove misije.<\/p>\n<p>Nekoliko strategija koje se razmatraju podrazumijevaju stvaranje me\u0111unarodnih stanica u cislunarnom prostoru u blizini Mjeseca. Te baze &#8220;mogle bi poslu\u017eiti kao platforma za istra\u017eivanje Zemljinog prirodnog satelita i kao odsko\u010dna daska za misije na asteroide, pa \u010dak i na Marsu&#8221;, navodi Zak.<\/p>\n<p>Rusi su usavr\u0161ili razvoj i operaciju svemirskih modula u kojima mo\u017ee boraviti posada i koji \u0107e imati pogon za nekoliko godina rada. Ispostavilo se da je upravo to ono \u0161to mo\u017ee upotrijebiti SAD. Takve stanice mogle bi pro\u0161iriti zapreminu pogodnu za stanovanje za posade van sku\u010denog jednosobnog odjeljka komandnog modula broda, pro\u0161iruju\u0107i mogu\u0107nosti za misije.<\/p>\n<p>Na konferenciji za istra\u017eivanje i razvoj ISS-a u San Diegu, Gerstenmaier je potvrdio da se misije u blizini Mjeseca razmatraju kao oslonac za budu\u0107e misije s ljudskom posadom na Marsu.<\/p>\n<p><strong>Istra\u017eivanje asteroida<\/strong><\/p>\n<p>NASA planira lansirati svemirski brod Orion 2020. godine, kada \u0107e astronauti krenuti u istra\u017eivanje asteroida, i nada se da \u0107e Mars ljudima biti dosti\u017ean tridesetih godina ovog vijeka.<\/p>\n<p>Na ISS-u se sada vr\u0161e istra\u017eivanja kako bi se prona\u0161ao na\u010din za za\u0161titu ljudskog tijela na du\u017ei period u svemiru, \u0161to \u0107e biti potrebno za misiju na Marsu.<\/p>\n<p>U o\u017eujku\u00a02016. godine ameri\u010dki astronaut Scott Kellly i ruski kosmonaut Mihail Kornienko sletjeli su u Kazahstan, nakon \u0161to su proveli rekordnih 340 dana u svemiru na ISS-u.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.aljazeera.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">AlJazeera<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rusi i Amerikanci razmatraju stvaranje svemirske baze u blizini Mjeseca, koja \u0107e omogu\u0107iti dalje istra\u017eivanje Marsa i dalekog svemira. Roscosmos i NASA radit \u0107e na projektu budu\u0107e orbitalne stanice u sklopu daljih svemirskih projekta. Projekat Me\u0111unarodne svemirske stanice, koja predstavlja partnerstvo Rusije, SAD-a, Europske unije, Japana i Kanade, bit \u0107e zavr\u0161en 2024. godine, kada \u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030608,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16490,16476],"class_list":["post-21030607","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-mars","tag-mjesec"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030607\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}