{"id":21030626,"date":"2016-08-05T20:26:48","date_gmt":"2016-08-05T18:26:48","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030626"},"modified":"2019-10-04T14:09:08","modified_gmt":"2019-10-04T12:09:08","slug":"smo-blize-izumu-autenticnog-plasta-nevidljivosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/smo-blize-izumu-autenticnog-plasta-nevidljivosti\/","title":{"rendered":"Sve smo bli\u017ee izumu autenti\u010dnog pla\u0161ta nevidljivosti"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"https:\/\/www.qmul.ac.uk\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-21030628\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/07\/Harry_potter_1_3_2817929-300x125.jpg\" alt=\"Harry_potter_1_3_2817929\" width=\"710\" height=\"296\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/07\/Harry_potter_1_3_2817929-300x125.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/07\/Harry_potter_1_3_2817929-768x320.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/07\/Harry_potter_1_3_2817929-720x300.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2016\/07\/Harry_potter_1_3_2817929.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 710px) 100vw, 710px\" \/><\/strong><\/a><\/p>\n<p>Jeste li se ikada zapitali kako bi bilo posjedovati jedan od tri mo\u0107na dara smrti iz Harry Potter sage?<\/p>\n<p>Dobra vijest je da su znanstvenici sve bli\u017ee tome da magi\u010dnu fikciju realiziraju te je pla\u0161t nevidljivosti pred posljednjim koracima usavr\u0161avanja, a aplikacija bi mogla imati izniman utjecaj na kompletnu tehnolo\u0161ku i svemirsku industriju, uklju\u010duju\u0107i brojne prednosti koje bi pred neprijateljima pru\u017eio vojsci u \u010dijem bi se posjedstvu nalazio.<\/p>\n<p>Ispitivanja u svrhu stvaranja idealnog i funkcionalnog pla\u0161ta nevidljivosti u znanstvenom svijetu nisu novost, no najnovije istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu <em>Scientific reports<\/em> pristupa problemu na posve inovativan na\u010din i time rastere\u0107uje ure\u0111aj od problema na koje su nai\u0161li svi prethodni poku\u0161aji. \u00a0Vidjeli smo sumnjive videe na kojima vojnici nestaju usred pustinje i zacijelo povjerovali kako je rije\u010d o monta\u017ei, no ovo istra\u017eivanje bi nam moglo potresti tlo pod nogama.<\/p>\n<p>\u201eVjerujemo da na\u0161a struktura prekrivanja mo\u017ee unaprijediti postoje\u0107e tehnologije te da omogu\u0107ava budu\u0107u tehnolo\u0161ku inovaciju. Za sada, osnovni interes s obzirom na povr\u0161inske valove je razvoj rje\u0161enja za\u00a0 smanjivanje i ubla\u017eavanje va\u017enih telekomunikacijskih problema\u201c, rekao je <strong>Luigi La Spada<\/strong>, vode\u0107i autor istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Dizajn ure\u0111aja za skrivanje utemeljen je na transformacijskoj optici,\u00a0 klju\u010dnim osposobljiva\u010dem za aplikacije u primjenjenoj elektromagnetici. U radu provedenom na\u00a0 <strong><a href=\"https:\/\/www.qmul.ac.uk\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Queen Mary Sveu\u010dili\u0161tu u Londonu<\/a><\/strong> , eksperimentalno je po prvi puta demonstriran pla\u0161t od projektiranih stupnjevitih indeksnih materijala te ilustrirana mogu\u0107nost upotrebe nanokompozita za kontroliranje preno\u0161enja povr\u0161inskih valova kroz naprednu dodatnu proizvodnju.<\/p>\n<p>\u201eUre\u0111aj je analiti\u010dki dizajniran i procijenjen kroz numeri\u010dke simulacije i mjerenja, pokazuju\u0107i pri tom dobro slaganje i izvedbu kao u\u010dinkovit prekriva\u010d \u00a0povr\u0161inskih valova. Temeljni pristup dizajnu ima mnogo \u0161ire primjene, u rasponu od mikrovalova do optike za kontrolu povr\u0161ine plazmenih polaritona i radijacije nano antena.\u201c, tvrde autori studije.<\/p>\n<p>Ono \u0161to novo istra\u017eivanje izdvaja od brojnih te ga \u010dini zna\u010dajno impresivnijim jest upravo nadila\u017eenje problema svih dosada\u0161njih pristupa. Prethodni su na\u010dini bili ovisni o geometriji i obliku objekta koji je trebalo sakriti, nisu bili prikladni za elektri\u010dki velike dimenzije dok su se ujedno oslanjali na svojstva koja nije lako prona\u0107i u prirodi, a ovisnost o polarizaciji i osjetljivost na gubitak materijala \u010dinila ih je ranjivim. Novi pristup posve\u0107uje se mehanizmu prekrivanja povr\u0161inskih valova, sposobno\u0161\u0107u kontroliranja i krojenja njihova preno\u0161enja te je u stanju prekriti i ve\u0107e objekte.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de prekrivanja ljudskih tijela, Harry Potter fanovi imaju se \u010demu veseliti.\u00a0 Prema rije\u010dima profesora za antene i elektromagnetiku <strong>Yang Hao<\/strong>, prekriva\u010d povr\u0161inskih valova mogao bi se tako\u0111er upotrijebiti na ljudskom tijelu. \u201eU ovom slu\u010daju, wireless senzori se postavljaju na tijelo. Izvedeno je ve\u0107 mnogo poku\u0161aja da se stvori autenti\u010dni pla\u0161t no i dalje postoje teoreti\u010dke barijere.\u201c<\/p>\n<p>Koautor istra\u017eivanja, profesor <strong>Yang Hao<\/strong> iz \u0160kole za Elektroni\u010dki in\u017eenjering i kompjutersku znanost na <strong>Sveu\u010dili\u0161tu Queen Mary<\/strong> u Londonu tvrdi:\u00a0 \u201ePrethodno je istra\u017eivanje pokazalo da ova tehnika djeluje na jednoj frekvenciji. Me\u0111utim, mi mo\u017eemo demonstrirati da ona funkcionira na \u0161irem rasponu frekvencija \u0161to ju \u010dini korisnom za druge in\u017eenjerske primjene, poput nano antena i za svemirsku industriju\u201c.<\/p>\n<p>Postupak funkcionira na na\u010din da istra\u017eiva\u010di zakrivljenu povr\u0161inu prekrivaju nanokompozitnim medijem od sedam razli\u010ditih slojeva, pri \u010demu elektri\u010dno svojstvo svakog sloja varira s obzirom na polo\u017eaj. Kona\u010dni efekt je pokrivanje objekta koji bi u drugim slu\u010dajevima uzrokovao raspr\u0161ivanje valova.<\/p>\n<p>Podsjetimo, 2015. godine u \u010dasopisu Znanost objavljeno je istra\u017eivanje o \u201cultra tankom pokriva\u010du ko\u017ee za vidljivu svijetlost\u201d koji, \u00a0manipulacijom odre\u0111enih valnih du\u017eina svijetla, objekt \u010dini nevidljivim. \u00a0Navedeni je pla\u0161t bio prekriven nano antenama sa\u010dinjenim od si\u0107u\u0161nih zlatnih blokova koji se suprotstavljaju iskrivljenju, stvaraju\u0107i dojam da svijetlo dolazi od ravne povr\u0161ine. Osnovni problem je bio taj da je pla\u0161t bio u mogu\u0107nosti prekriti samo veoma sitne objekte, pa je na\u0161a \u017eelja da se zaogrnemo na trenutak jo\u0161 bila vizija dalje budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>\u201cNevidljivost se u prvu ruku mo\u017ee \u010diniti kao magija, ali koncepti u podlozi ideje dobro su poznati svima. Sve \u0161to ona zahtjeva jest pametna manipulacija na\u0161e percepcije\u201d, rekao je professor s odjela za Elektroni\u010dki i kompjuterski in\u017eenjering na UC San Diego Jacobs \u0161koli za in\u017eenjering, dodaju\u0107i da se \u201cPotpuna nevidljivost jo\u0161 \u010dini izvan na\u0161eg dosega danas, ali bi mogla postati stvarnost u bli\u017eoj budu\u0107nosti zahvaljuju\u0107i nedavnom napretku u ure\u0111ajima za skrivanje.\u201d<\/p>\n<p>\u010cini se kako je profesor bio u pravu kada je govorio o brzom razvoju ure\u0111aja za skrivanje, a novi pristup pla\u0161tu nevidljivosti s obzirom na kontrolu povr\u0161inskih valova mogao bi biti klju\u010d koji \u0107e razrije\u0161iti misteriju nevidljivosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li se ikada zapitali kako bi bilo posjedovati jedan od tri mo\u0107na dara smrti iz Harry Potter sage? Dobra vijest je da su znanstvenici sve bli\u017ee tome da magi\u010dnu fikciju realiziraju te je pla\u0161t nevidljivosti pred posljednjim koracima usavr\u0161avanja, a aplikacija bi mogla imati izniman utjecaj na kompletnu tehnolo\u0161ku i svemirsku industriju, uklju\u010duju\u0107i brojne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030664,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16365],"tags":[19246],"class_list":["post-21030626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nanotehnologija","tag-izumi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030626"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030626\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}