{"id":21030646,"date":"2016-07-31T21:46:23","date_gmt":"2016-07-31T19:46:23","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030646"},"modified":"2016-12-10T19:41:32","modified_gmt":"2016-12-10T18:41:32","slug":"kolika-vjerojatnost-da-imate-dvojnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kolika-vjerojatnost-da-imate-dvojnika\/","title":{"rendered":"Kolika je vjerojatnost da imate dvojnika?"},"content":{"rendered":"<p>Gledaju\u0107i neki znanstveno-fantasti\u010dni film o dvojnicima (sjetimo se, primjerice, uratka <em>\u0160esti dan<\/em> s <strong>Arnoldom Schwarzeneggerom<\/strong> u glavnoj ulozi) sigurno ste se zapitali \u201eimam li i ja dvojnika negdje na planetu?\u201c, s nadom da taj dvojnik nije zao.<\/p>\n<p>Ako je vjerovati nedavnom istra\u017eivanju koje su proveli znanstvenici s australskog University of Adelaide, vjerojatnost za tako ne\u0161to iznimno je mala. No, ipak postoji. Naime, prema istra\u017eivanju provedenom tijekom pro\u0161le godine, vjerojatnost poklapanja osam klju\u010dnih facijalnih karakteristika iznosi jedan naprama trilijun.<\/p>\n<p>Biolozi pod vodstvom <strong>Teghan Lucas<\/strong>, koriste\u0107i se podacima US Anthropometric Survey (ANSUR) baze podataka, koju je za potrebe pra\u0107enja dimenzija vojnika oformila ameri\u010dka vojska, prou\u010dili su 4.000 razli\u010ditih lica i pritom utvrdili kako svako lice ima osam temeljnih zna\u010dajki (uz napomenu kako nije javno otkriveno o kojim je zna\u010dajkama rije\u010d).<\/p>\n<p>Ovakav rezultat mogu\u0107e je objasniti i kroz tzv. problem beskona\u010dnog majmuna, koji ka\u017ee da \u0107e majmun kojeg na beskona\u010dno puno vremena zatvorite u sobu s pisa\u0107om ma\u0161inom u jednom trenutku ipak napisati Machbeta, no nakon neopisivo puno vremena. Naravno, promatraju\u0107i i sam broj kombinacija gena potrebnih za nastanak dva potpuno ista bi\u0107a, mo\u017ee se uvidjeti da je vjerojatnost za tako ne\u0161to prili\u010dno minorna.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, zbog \u010dega onda ljudi stalno koriste fraze kao \u0161to je ona \u201eizgleda ba\u0161 kao ti\u201c, iako je rije\u010d o statisti\u010dki gotovo nevjerojatnom doga\u0111aju? Odgovor na navedeno pitanje le\u017ei u na\u010dinu na koji ljudi promatraju druge, gledaju\u0107i ukupnost svih zna\u010dajki ne\u010dijeg lica, umjesto analiziranja svake pojedine karakteristike ponaosob, a gdje bitnu ulogu ima i subjektivni dojam promatra\u010da. Drugim rije\u010dima, neke osobe mogu biti poprili\u010dno sli\u010dne, no ne i potpuno iste, a \u0161to ljudi nisu u stanju razlu\u010diti, jer ne mogu utvrditi minijaturne razlike u izgledu, i stoga donose zaklju\u010dak kako su sli\u010dne osobe ustvari identi\u010dne.<\/p>\n<p>S druge strane, \u010dini se kako bi kori\u0161tenje navedenih osam karakteristika moglo pomo\u0107i u analizi lica kriminalaca i ostalih sumnjivaca uhva\u0107enih okom nadzornih kamera. \u201eOvo istra\u017eivanje nedvojbeno je potvrdilo kako su antropomorfna mjerenja lica u\u010dinkovit na\u010din identificiranja po\u010dinitelja uhva\u0107enog okom video i fotografskih sustava nadzora\u201c, otkrila je prof. Lucas.<\/p>\n<p>Usput, spomenimo za kraj kako se na naslovnoj slici nalaze glumci <strong>Karl Malden<\/strong> (lijevo) i <strong>Richard Herd<\/strong> (desno). Pa sad vi recite kako nisu dvojnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gledaju\u0107i neki znanstveno-fantasti\u010dni film o dvojnicima (sjetimo se, primjerice, uratka \u0160esti dan s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi) sigurno ste se zapitali \u201eimam li i ja dvojnika negdje na planetu?\u201c, s nadom da taj dvojnik nije zao. Ako je vjerovati nedavnom istra\u017eivanju koje su proveli znanstvenici s australskog University of Adelaide, vjerojatnost za tako ne\u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030652,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16999,17428],"class_list":["post-21030646","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-blizanci","tag-vjerojatnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030646","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030646"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030646\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030646"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030646"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030646"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}