{"id":21030656,"date":"2016-08-01T23:13:45","date_gmt":"2016-08-01T21:13:45","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030656"},"modified":"2020-10-15T16:14:47","modified_gmt":"2020-10-15T14:14:47","slug":"najcudniji-znanstveni-eksperimenti-poduzeti-ove-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/najcudniji-znanstveni-eksperimenti-poduzeti-ove-godine\/","title":{"rendered":"Naj\u010dudniji znanstveni eksperimenti poduzeti ove godine"},"content":{"rendered":"
\"bakterija-howstuffworks-com\"

Credit: How Stuff Works<\/p><\/div>\n

Znanost nas gotovo svakodnevno iznena\u0111uje svojim dosezima; ba\u0161 kad pomislimo da imamo sve \u0161to nam treba, iskrsne neki novi proizvod ili usluga koji stubokom promijene na\u0161e dru\u0161tvo. Isto tako, poduzimaju se eksperimenti \u010dija svrha – barem isprva – nije ba\u0161 najjasnija, dok su neki sasvim besmisleni. S tim na umu, donosimo vam pregled prili\u010dno \u010dudnih eksperimenata koji su poduzeti aktualne, 2016. godine.<\/p>\n

Himera \u010dovjeka i svinje<\/h3>\n

Potra\u017enja za ljudskim organima iznimno je velika, ponuda kudikamo skromnija. Znanstvenici ve\u0107 desetlje\u0107ima poku\u0161avaju smanjiti nesrazmjer izme\u0111u ponude i potra\u017enje, a posljednji poku\u0161aj poprili\u010dno obe\u0107ava; na kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu uspjeli su u tijelu svinje uzgojiti ljudske organe – konkretno gu\u0161tera\u010du. Ova je metoda vrlo obe\u0107avaju\u0107a i \u010dini se kako \u0107e se njome napokon podmiriti sve ve\u0107e tr\u017ei\u0161te, no s druge strane stoje kako moralne dvojbe, tako i sna\u017ean otpor aktivista za prava \u017eivotinja.<\/p>\n

\"Credit:

Credit: Youtube<\/p><\/div>\n

Elektri\u010dni pisoar<\/h3>\n

Zanimljivo je \u010dime se sve ljudi bave. Neki znanstvenici, primjerice, tro\u0161e vrijeme razmi\u0161ljaju\u0107i kako iskoristiti ljudsku mokra\u0107u. Sveu\u010dili\u0161te West of England dio svojih resursa posvetilo je upravo tom problemu, i iznjedrilo pisoar koji proizvodi elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n

Robotska pilula za operacije<\/h3>\n

Minijaturizacija elektronike iznimno je napredovala od svojih skromnih po\u010detaka (sje\u0107ate li se ra\u010dunala ENIAC iz ud\u017ebenika povijesti?). Upravo se privodi kraju izrada minijaturnog, potpuno probavljivog robota kojeg \u0107ete progutati poput obi\u010dne pilule, a koji \u0107e potom krpati rane na va\u0161im organima.<\/p>\n

\"Credit:

Credit: Youtube<\/p><\/div>\n

Baterije na bakterije<\/h3>\n

Mada je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potro\u0161nji iste sve ve\u0107i, preuzimaju\u0107i mjesto fosilnim gorivima, nezaja\u017eljiva glad civilizacije za gorivom koji \u0107e je pokretati gotovo je beskona\u010dna. Stoga ono \u0161to imamo na raspolaganju – a ne potro\u0161imo – valja spremiti za budu\u0107u uporabu, i to \u0161to jeftinije i bez \u0161tetnog u\u010dinka za okoli\u0161. Vode\u0107i se tom idejom, znanstvenici iz Nizozemske razvili su bateriju \u010diju osnovu \u010dine bakterijski organizmi, a daljnjim razvojem ove potpuno \u010diste tehnologije nadaju se postati kompetitivni aktualnoj tehnologiji pohrane energije.<\/p>\n

Iscjeljuju\u0107i crvi<\/h3>\n

Na sveu\u010dili\u0161tu Sjeverne Karoline manipulirali su genima muhe zlatare, tako da u stadiju larve izlu\u010duje molekule koje u ljudi ubrzavaju oporavak od ozljeda.<\/p>\n

Koko\u0161 s nogama dinosaura<\/h3>\n

U jo\u0161 jednoj manipulaciji genima, znanstvenici su izmijenili lisnu kost u koko\u0161ke tako da ima ista svojstva kao \u0161to su imale lisne kosti u dinosaura. Ptice su ina\u010de – a kojima koko\u0161ke pripadaju – evoluirale upravo iz dinosaura.<\/p>\n

\"Koko\u0161ke

Koko\u0161ke su evolucijski sljednici dinosaura (Credit: yournewswire.com)<\/p><\/div>\n

Odre\u0111ivanje seksualnog nagona crva<\/h3>\n

Politehni\u010dki institut iz Worcestera financirao je istra\u017eivanje kojim se odredilo kada \u0107e crvi (konkretno vrsta Caenorhabditis elegans<\/em>) osjetiti potrebu za razmno\u017eavanjem i potra\u017eiti partnera. Rezultati ka\u017eu kako su za tako slo\u017eeno pona\u0161anje u slu\u010daju crva odgovorna tek \u010detiri neurona.<\/p>\n

Utvr\u0111ivanje koji spol gorile vi\u0161e voli pjevati dok objeduje<\/h3>\n

Uo\u010deno je kako gorile koje obitavaju u divljini \u010desto pjevu\u0161e i mumljaju tijekom hranjenja, stoga se nekolicina znanstvenika potrudila saznati tko to to\u010dno radi i u kojoj mjeri. Nakon dugotrajnog promatranja, zaklju\u010deno je kako odrasli mu\u017ejaci tijekom objeda pjevu\u0161e za zna\u010dajnu marginu u\u010destalije no \u0161to to \u010dine \u017eenke.<\/p>\n