{"id":21030726,"date":"2016-08-21T20:55:58","date_gmt":"2016-08-21T18:55:58","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030726"},"modified":"2016-08-21T21:09:46","modified_gmt":"2016-08-21T19:09:46","slug":"vidljivi-svemir-manji-0-7-sto-se-do-sad-smatralo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/vidljivi-svemir-manji-0-7-sto-se-do-sad-smatralo\/","title":{"rendered":"Vidljivi svemir manji je 0.7% nego \u0161to se do sad smatralo"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je od posljednjeg mjerenja veli\u010dine vidljivog svemira pro\u0161lo vi\u0161e od deset godina, sada imamo a\u017eurirane podatke o veli\u010dini navedenoga, a koji pokazuju kako je doti\u010dni manji za oko 320 milijuna svjetlosnih godina u svim smjerovima.<\/p>\n

Podsjetimo, pojam vidljivog svemira odnosi se na onaj dio svemira koji je sada mogu\u0107e promatrati sa Zemlje, budu\u0107i da je svjetlost tijela koja vidimo imala dovoljno vremena da do\u0111e do nas od nastanka svemira prije 13,7 milijardi godina.<\/p>\n

Novo mjerenje obavili su fizi\u010dari Paul Halpern<\/strong> i Nick Tomasello<\/strong> s University of the Sciences<\/em> iz Philadelphije, koriste\u0107i se pritom podacima o \u0161irenju svemira koje je prikupio ESA-in satelit Planck<\/em>. Dvojac je pritom ustanovio kako je vidljivi svemir 0,7% manji u odnosu na prethodna mjerenja, \u010dime je polumjer doti\u010dnog smanjen sa 45,66 na 45,34 milijarde svjetlosnih godina.<\/p>\n

\u201eRazlika od 320 milijuna svjetlosnih godina mo\u017ee se \u010diniti zanemarivom na kozmi\u010dkoj razini, no navedena ipak upotpunjuje na\u0161e spoznaje o svemiru\u201c, naveo je Tomasello.<\/p>\n

Budu\u0107i da nam je poznato kad je svemir otprilike nastao, te da svjetlost putuje kona\u010dnom brzinom, mo\u017eemo re\u0107i kako postoji granica udaljenosti koju je svjetlost mogla prevaliti od nastanka svemira do danas. Navedeno ograni\u010denje naziva se \u010desti\u010dni horizont<\/em>, a koje nam poma\u017ee pri odre\u0111ivanju veli\u010dine vidljivog svemira.<\/p>\n

Me\u0111utim, valja imati u vidu kako se svemir \u0161iri, i to, ako je vjerovati nedavnom istra\u017eivanju<\/a>, br\u017ee nego \u0161to to danas poznati zakoni fizike dopu\u0161taju. Stoga je sasvim opravdano postaviti pitanje na koji na\u010din izmjeriti maksimalnu udaljenost koju svjetlost mo\u017ee prevaliti u ne\u010demu \u0161to se stalno \u0161iri.<\/p>\n

Rje\u0161enje navedenog problema jo\u0161 je 2003. godine ponudio tim pod vodstvom prof. J. Richarda Gotta<\/strong> s Princeton University<\/em>, uzev\u0161i tzv. rekombinaciju<\/em> kao po\u010detni moment za mjerenje. Rije\u010d je o procesu koji se zbio oko 378.000 godina nakon Velikog praska, kad se svemir dovoljno ohladio za po\u010detak vezivanja elektrona i protona u atome vodika. Kombiniraju\u0107i navedeni doga\u0111aj sa stopom \u0161irenja svemira u iznimno slo\u017eenu simulaciju, do\u0161li su do podatka kako je svemir ima polumjer od 45,66 milijardi svjetlosnih godina.<\/p>\n

Jedan od va\u017enijih alata prilikom navedenog mjerenja bio je i sada umirovljeni satelit WMAP<\/em>, koji je imao zadatak mjeriti pozadinskog zra\u010denje nastalo tijekom Velikog praska. Iako je navedeni satelit obavio dobar posao, unapre\u0111enje u tehnologiji koje predstavlja satelit Planck, donijelo je ne\u0161to preciznija mjerenja, a \u0161to je imalo za posljedicu i korekciju u veli\u010dini vidljivog svemira.<\/p>\n

Izvor: University of the Sciences, Medium<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je od posljednjeg mjerenja veli\u010dine vidljivog svemira pro\u0161lo vi\u0161e od deset godina, sada imamo a\u017eurirane podatke o veli\u010dini navedenoga, a koji pokazuju kako je doti\u010dni manji za oko 320 milijuna svjetlosnih godina u svim smjerovima. Podsjetimo, pojam vidljivog svemira odnosi se na onaj dio svemira koji je sada mogu\u0107e promatrati sa Zemlje, budu\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030727,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358,1],"tags":[17055],"class_list":["post-21030726","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","category-znanost","tag-svjetlost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030726"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030726\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}