{"id":21030801,"date":"2016-09-07T22:09:31","date_gmt":"2016-09-07T20:09:31","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030801"},"modified":"2016-09-08T00:24:15","modified_gmt":"2016-09-07T22:24:15","slug":"nasa-planira-poslati-podmornicu-titan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nasa-planira-poslati-podmornicu-titan\/","title":{"rendered":"NASA planira poslati podmornicu na Titan"},"content":{"rendered":"

\"titan-sub\"<\/p>\n

Jedno od najzanimljivijih mjesta u Sun\u010devom sustavu svakako je Saturnov mjesec Titan, kao najve\u0107i prirodni satelit prstenastog plinovitog diva. Podsjetimo, rije\u010d je o jedinom tijelu u Sun\u010devom sustavu koje, uz Zemlju, ima teku\u0107e oceane na povr\u0161ini. Naravno, rije\u010d je o oceanima metana i etana, a ne vode kao \u0161to je to slu\u010daj s na\u0161im oceanima na Zemlji, koji pri niskim temperaturama koje vladaju na Saturnu ipak imaju istovjetne obrasce pona\u0161anja.<\/p>\n

I dok se za istra\u017eivanje Marsovih pustopoljina koriste uobi\u010dajeni landeri i roveri, NASA za misiju na Titan planira ne\u0161to posve novo \u2013 ni manje, ni vi\u0161e nego slanje automatizirane podmornice, koja bi potom istra\u017eivala dubine Titanovih oceana. Navedenu ideju nedavno je predstavio krioin\u017eenjer Jason Hartwig<\/strong> tijekom nedavnog NASA Innovative Advanced Concepts (NIAC) Symposium<\/em>.<\/p>\n

Hartwig je pritom otkrio i shematski prikaz predlo\u017eene podmornice, gdje se posebice isti\u010de veliki komunikacijski periskop na njenom trupu, pomo\u0107u kojega bi se odvijala komunikacija izme\u0111u podmornice i oda\u0161ilja\u010da na Zemlji., na impozantnoj udaljenosti od gotovo 1,5 milijardi kilometara.<\/p>\n

\"Trenutni<\/a>

Trenutni dizajn podmornice (FOTO: NASA)<\/p><\/div>\n

Prema sada\u0161njim planovima podmornica \u0107e biti duga \u0161est metara, a uranjati \u0107e uzimanjem teku\u0107eg metana i etana u sebe, odnosno izranjati njegovim izbacivanjem iz spremnika. Kako podmornica ne\u0107e biti opskrbljena posebnim izvorom goriva, potro\u0161nja minimalne koli\u010dine energije prilikom svakodnevnih operacija biti \u0107e od presudne va\u017enosti.<\/p>\n

Naravno, podmornica \u0107e biti opremljena razli\u010ditim mjernim ure\u0111ajima, gdje se posebice izdvajaju radar i sonar te razli\u010dita meteorolo\u0161ka oprema, kao i napredne kamere. Iako je rije\u010d o iznimno hladnom objektu, gdje su mora metana i oblaci sastavljeni od cijanida uobi\u010dajena pojava, ipak valja naglasiti kako Titan ima odre\u0111ene sli\u010dnosti sa Zemljom u ranim danima njene geolo\u0161ke povijesti, a ne treba smetnuti s uma da su na njemu prisutni hidrolo\u0161ki procesi usporedivi s onima na Zemlji<\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i kako je najva\u017enija prednost podmornice u njenoj multifunkcionalnosti, gdje bi doti\u010dna na povr\u0161ini mogla mjeriti snagu i u\u010destalost valova i vjetra, kao i sastav atmosfere, dok bi po porinu\u0107u mogla istra\u017eivati dubine Titanovih oceana, uklju\u010duju\u0107i i samo morsko dno.<\/p>\n

Valja naglasiti kako su planovi izgradnju navedene sonde zasada su u fazi \u010dekanja, sve dok svemirska sonda Cassini ne dostavi nove podatke o Titanu i njegovim morima, a u svrhu prilagodbe specifikacija. Ipak, o\u010dekuje se kako \u0107e projekt biti stavljen na ponovnu procjenu negdje u o\u017eujku idu\u0107e godine.<\/p>\n

Ako sve bude i\u0161lo prema planu, NASA-ina podmornica mogla bi zaploviti morima Titana tamo negdje daleke 2038. godine.<\/p>\n