{"id":21030843,"date":"2016-09-19T17:27:31","date_gmt":"2016-09-19T15:27:31","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21030843"},"modified":"2020-10-15T14:49:11","modified_gmt":"2020-10-15T12:49:11","slug":"kako-je-umrla-lucy","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-je-umrla-lucy\/","title":{"rendered":"Kako je umrla Lucy, najpoznatiji ljudski predak"},"content":{"rendered":"<p>3,18 milijuna godina stari fosil vrste <em>Australopithecus afarensis<\/em> najstariji je i najkompletniji primjerak kostura odraslog, uspravnog \u010dovjekovog pretka. U javnosti je poznatija pod imenom Lucy i otkad je otkrivena 1974. znanstvenici poku\u0161avaju saznati \u0161to vi\u0161e o njoj i \u017eivotu koji je vodila. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Texasu otkrili su ono \u0161to nitko do sad nije &#8211; kako je Lucy umrla.<\/p>\n<p>Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Texasu (UT), Austin, objavili su rad u \u010dasopisu <em>Nature<\/em> u kojem su opisali na\u010din na koji je Lucy najvjerojatnije poginula. Otkad je otkrivena , 1974., oko Lucy se vode duga\u010dke rasprave posebno one o njenom terestri\u010dkom na\u010dinu \u017eivota. Glavni autor rada, profesor antropologije i geolo\u0161kih znanosti na UT, John Kappelman, jedan je od znanstvenika koji su poku\u0161ali dokazati kako je Lucy unato\u010d terestri\u010dkom na\u010dinu \u017eivota, ipak odre\u0111eno vrijeme provodila u kro\u0161njama drve\u0107a. \u201eIroni\u010dno je \u0161to smo na kraju dokazali da je Lucy poginula najvjerojatnije pri padu s visokog drveta\u201c, navodi Kappelman.<\/p>\n<p>Kappelman i njegov tim prvi su put prou\u010davali Lucy tijekom muzejskog gostovanja fosila kroz SAD 2008., kada je fosil dopremljen u \u0160kolu za geoznanosti u Jackson u Teksasu, gdje su je snimili posebnim ure\u0111ajem koji skenira materijale \u010dvrste poput kamena i to vi\u0161ih rezolucija nego CT. 10 dana je Kappelman zajedno s profesorom Richardom Ketchamom skenirao kosti koje \u010dine gotovo 40 % ukupnog kostura kako bi napravio digitalnu arhivu od preko 30 000 CT sken slika. \u201eLucy je posebna i unikatna te ju zato \u017eelite prou\u010diti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e. CT nije destruktivna metoda pa smo zato mogli vidjeti \u0161to je iznutra, detalje i raspored kostiju\u201c, navodi Ketcham.<\/p>\n<p>Prou\u010davanjem Lucy Kappelman je uo\u010dio ne\u0161to neobi\u010dno: gornji dio nadlakti\u010dne kosti bio je o\u0161te\u0107en, no takva o\u0161te\u0107enja nisu prije vi\u0111ena kod fosila. Nekoliko o\u0161trih, \u010distih prijeloma s malim dijelovima kosti izme\u0111u ukazivala su da prijelom nije nastao nakon smrti. \u201eOvakve ozljede nastaju kada ruka udari o tlo tijekom pada \u010dime dijelovi ramena udaraju jedni o druge te nastaju specifi\u010dni tragovi na nadlakti\u010dnoj kosti\u201c, zaklju\u010duje Kappelman, koji se o ovoj ozljedi konzultirao s ortopedskim kirurgom doktorom Stephenom Pearceom koji je i potvrdio da su ozljede rezultat pada s ve\u0107e visine.<\/p>\n<p>Lucy je, po svemu sude\u0107i, pala s visine preko 12 metara, pri \u010demu je o tlo udarila brzinom vi\u0161e od 56 km\/h te se, prema uzorku lomova, prvo do\u010dekala na noge, nakon \u010dega je na tlo pala na ruke. Kappelman je na kostima na\u0161ao tragove lomova na desnom gle\u017enju, koljenu i zdjelici kao i na prvom desnom rebru, \u010dime je i potvrdio svoju teoriju od padu. Zaklju\u010dio je da su ozljede nastale blizu vremena smrti te da je mogu\u0107e da je Lucy umrla od posljedica pada, ubrzo nakon. \u201eKad je broj ozljeda koje je Lucy zadobila isplivao ispred mojih o\u010diju, vi\u0161e nisam vidio samo kosti, vidio sam malo bi\u0107e, visoko jedva preko metra i te\u0161ko oko 25 kg, kako bespomo\u0107no i polomljeno le\u017ei ispod drveta,\u201c dodaje Kappelman.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Cracking the Coldest Case: How Lucy Died\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/ODuZsLQ5ZgQ?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Zaklju\u010dak istra\u017eivanja je bio da je Lucy vjerojatno tra\u017eila hranu ili preno\u0107i\u0161te u visokim kro\u0161njama drve\u0107a te da je do nesre\u0107e do\u0161lo upravo zbog njenog terestri\u010dkog na\u010dina \u017eivota zbog kojeg je izgubila karakteristike dobrog penja\u010da. Daljnjim istra\u017eivanjima planira se dodatno istra\u017eiti na\u010din \u017eivota koji je vodila Lucy. Ovo je istra\u017eivanje tako\u0111er rezultiralo 3D snimkama ozljeda koje je zadobila Lucy te su objavljene javno kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli dati svoje mi\u0161ljenje. \u201eLucy je zapo\u010dela eru otvorenog digitalnog dijeljenja podataka.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/biologija.com.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal Biologija<\/a>,\u00a0<a href=\"http:\/\/esciencenews.com\/articles\/2016\/08\/29\/ut.study.cracks.coldest.case.how.most.famous.human.ancestor.died\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Esciencenews<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>3,18 milijuna godina stari fosil vrste Australopithecus afarensis najstariji je i najkompletniji primjerak kostura odraslog, uspravnog \u010dovjekovog pretka. U javnosti je poznatija pod imenom Lucy i otkad je otkrivena 1974. znanstvenici poku\u0161avaju saznati \u0161to vi\u0161e o njoj i \u017eivotu koji je vodila. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Texasu otkrili su ono \u0161to nitko do sad nije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21030844,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[19029],"class_list":["post-21030843","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-lucy"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21030843"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21030843\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21030844"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21030843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21030843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21030843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}