{"id":21033801,"date":"2016-10-11T21:31:10","date_gmt":"2016-10-11T19:31:10","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21033801"},"modified":"2016-10-12T12:49:48","modified_gmt":"2016-10-12T10:49:48","slug":"dvije-bismo-godine-mogli-znati-li-proxima-b-atmosferu-pogodnu-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dvije-bismo-godine-mogli-znati-li-proxima-b-atmosferu-pogodnu-zivot\/","title":{"rendered":"Za dvije bismo godine mogli znati ima li Proxima b atmosferu pogodnu za \u017eivot"},"content":{"rendered":"

Iako nedavno otkriveni planet Proximu b, smje\u0161ten u nama najbli\u017eem sustavu Alpha Centauri, zasada nije mogu\u0107e registrirati direktnim promatranjem, znanstvenici su uvjereni kako \u0107emo u roku dvije godine otkriti ima li navedeni atmosferu pogodnu za \u017eivot.<\/span><\/p>\n

Podsjetimo, rije\u010d je o stjenovitom planetu velikom otprilike kao Zemlja, koji se nalazi u nastanjivoj zoni Proxime Centauri, crvenog patuljka u nama najbli\u017eem zvjezdanom sustavu. Planet je od nas udaljen 4,2 svjetlosne godine, s iznimno kratkim razdobljem ophoda oko svoje mati\u010dne zvijezde, u trajanju od 11,2 dana, pa kombinacija ogromne udaljenosti i sjaja Proxime Centauri onemogu\u0107ava izravan pogled na Proximu b.<\/span><\/p>\n

Ipak, za odgovor na temeljno pitanje ima li Proxima b atmosferu ili ne, nije neophodni direktno promatranje, barem ako je vjerovati Aviju Loebu<\/strong> i Lauri Kriedberg<\/strong> s Harvard University<\/em>. Doti\u010dni dvojac je uvjeren kako bi rje\u0161enje navedene zagonetke mogao pru\u017eiti Hubbleov<\/em> nasljednik, svemirski teleskop James Webb<\/em>, \u010dije je lansiranje najavljeno za 2018. godinu. <\/span><\/p>\n

\u201eNavedeni posao bi se mogao obaviti samo kroz jedan dan promatranja\u201c, otkrio je Loeb, astrofizi\u010dar pri Harvard University. \u201eZahvaljuju\u0107i svjetlosti koju primamo, mo\u017eemo se zapitati je li navedeni svijet be\u017eivotna stijena. Ako nije, onda bi tamo mogao postojati ocean, kao bitna pretpostavka za postojanje \u017eivota\u201c, rekao je Loeb.<\/span><\/p>\n

Ipak, znanstvenike brine \u010dinjenica \u0161to je planet iznimno blizu zvijezdi, \u0161to bi moglo zna\u010diti kako je plimno vezan za navedenu, ba\u0161 kao \u0161to je i na\u0161 Mjesec vezan za Zemlju. U tom bi slu\u010daju jedna strana Proxime b uvijek bila okrenuta zvijezdi, dok bi druga strana bila u stalnoj tami i hladno\u0107i. Me\u0111utim, u slu\u010daju postojanja atmosfere, \u010dak bi i tada postojala mogu\u0107nost za \u017eivot na planetu, i to u grani\u010dnom podru\u010dju izme\u0111u no\u0107i i dana, i to zahvaljuju\u0107i cirkulaciji topline unutar atmosfere. \u0160tovi\u0161e, postojanje atmosfere onemogu\u0107ilo bi isparavanje vode s povr\u0161ine u svemir. <\/span><\/p>\n

\u201eU osnovi, zapitali smo se kako bi izgledala plimno vezana Zemlja kad bismo ju stavili u blizinu Proxime Centauri. Oblaci, vjetar i voda ote\u017eavaju odgovor na spomenuto pitanje. Na Zemlji najmanje tre\u0107inu topline prenose oceani i atmosfera\u201c, naveo je Loeb. Stoga doti\u010dni smatra \u0107e atmosferu biti mogu\u0107e otkriti promatranjem u infracrvenom dijelu spektra. Naime, nakon \u0161to zvijezda zagrije kameni planet, on apsorbira sun\u010devu svjetlost i potom ju emitira u svemir kao infracrvenu svjetlost specifi\u010dnog tipa. A James Webb je dizajniran upravo u svrhu promatranja infracrvenog dijela spektra, i to specifi\u010dnih valnih duljina navedenog.<\/span><\/p>\n

\u201eKad gledamo na Mjesec, navedeni prolazi razli\u010dite faze Sun\u010devog osvjetljenja. Ako zamislite planet koji kru\u017ei oko zvijezde, vidjeli biste razli\u010dite faze planeta. Iza zvijezde bismo vidjeli dnevnu stranu. Ispred zvijezde bismo vidjeli no\u0107nu stranu planeta. Dok Proxima b kru\u017ei oko zvijezde od 11,2 dana, uo\u010dili bismo promjene u temperaturi odnosno ‘boji’ planeta\u201c, otkrio je Loeb.<\/span><\/p>\n

Kako bilo, prema modelu koji su osmislili Loeb i Kriedberg, postojanje atmosfere na Proximi b imalo bi za posljedicu redistribuciju topline s dnevne na no\u0107nu stranu planeta, a ako promatranja potvrde da to nije slu\u010daj, onda se vrlo vjerojatno mo\u017ee re\u0107i kako je doti\u010dna be\u017eivotna stijena. <\/span><\/p>\n

Kako bilo, zasada nam ostaje pri\u010dekati lansiranje Jamesa Webba.<\/span><\/p>\n

Izvor: Harvard University<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako nedavno otkriveni planet Proximu b, smje\u0161ten u nama najbli\u017eem sustavu Alpha Centauri, zasada nije mogu\u0107e registrirati direktnim promatranjem, znanstvenici su uvjereni kako \u0107emo u roku dvije godine otkriti ima li navedeni atmosferu pogodnu za \u017eivot. Podsjetimo, rije\u010d je o stjenovitom planetu velikom otprilike kao Zemlja, koji se nalazi u nastanjivoj zoni Proxime Centauri, crvenog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21033802,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16772,16491,18639,19017,18006],"class_list":["post-21033801","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-atmosfera","tag-egzoplanet","tag-james-webb","tag-proxima-b","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21033801","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21033801"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21033801\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21033802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21033801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21033801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21033801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}