Migracija je pojava koju dijele gotovo sve vrste \u017eivotinja, ribe, sisavci, ptice, pa i ljudi. Te\u0161ko je prona\u0107i neku \u017eivotinjsku vrstu koja to ne \u010dini, pa \u010dak i u nekim razvojnim stadijima dok jo\u0161 ne dosegnu razinu odrasle jedinke.<\/p>\n
\u017divotinje u cijelom svijetu putuju kako bi prona\u0161le hranu ili pogodnije klimatske uvijete za svoj opstanak. Ovaj primarni instinkt za pre\u017eivljavanjem i produljenjem vrste tjera ih na te\u0161ke i veoma duga\u010dke putove.<\/p>\n
Grbavi kitovi su me\u0111u onim sisavcima koji prevaljuju najdu\u017ei put za vrijeme perioda migracije. Naime, oni putuju 8 tisu\u0107a kilometara u jednom smjeru. Leptir monarh prevali put od 3 500 kilometara izme\u0111u ju\u017ene Kanade i sredi\u0161njeg dijela Meksika.<\/p>\n
Apsolutni rekorder je vrsta ptice, Ri\u0111a mulja\u010da (Limosa lapponica) koja preleti 11 000 kilometara bez stajanja u samo devet dana.<\/p>\n
Pitanje koje ljudi \u010desto postavljaju je: Za\u0161to \u017eivotinje to rade, za\u0161to prevaljuju ogromne udaljenosti i migriraju u odre\u0111enom vremenskom periodu?<\/p>\n
Sve \u017eivotinjske migracije vo\u0111ene su samo jednom jednostavnom \u010dinjenicom: evolucijom. Resursi na planeti Zemlji su \u010desto nestabilni, mijenjaju se i ovise o klimi i geografskom polo\u017eaju. Topla ljeta mogu pratiti o\u0161tre, hladne zime. Bogatu vegetaciju mogu pratiti su\u0161e koje \u0107e dovesti do nestanka hrane, a obilna ishrana nekom \u017eivotinjskom vrstom mo\u017ee dovesti do njezinog nestanka. <\/p>\n
Mjesta na kojima bi \u017eivotinje na svijet donijele mlade i ondje ih odgajale, ne moraju biti mjesta na kojima postoji mno\u0161tvo hrane ili vode. Pitanje koje se ovdje \u010desto postavlja je i ono za\u0161to se sve te \u017eivotinje koje putuju radi parenja ne na\u0111u negdje na pola puta? Ili za\u0161to u vrijeme migracije \u017eivotinje nastavljaju putovati dalje \u010dak i ako na svom putu nai\u0111u na mjesta koja \u0107e im pru\u017eiti jednako dobre uvjete kao to mnogo udaljenije mjesto?<\/p>\n
Jedini razlog tome je \u0161to prednosti udaljenog putovanja vi\u0161estruko nadma\u0161uju ulo\u017eeni trud i gubitke koji se dogode na putovanju. Postoji velika raznolikost u \u017eivotinjskim migracijama, znanstvenici su neke od njih razjasnili ali neke jo\u0161 uvijek ostaju misterij. I dok su migracije kompleksne i raznovrsne, motivacija koja je u njihovoj pozadini je jednostavna: razmno\u017eavanje, ishrana i klimatski uvjeti.<\/p>\n
Za grbave kitove, mjesto razmno\u017eavanje nije najbolje mjesto za hranjenje. Za vrijeme toplih mjeseci, ovi kitovi uzimaju hranu bogatu nutrijentima, me\u0111utim to podru\u010dje nije ono koje \u0107e opskrbiti hranom njihove mladunce u klju\u010dnim fazama razvoja. I dok se hrane u toplim vodama, razmno\u017eavaju se u hladnijim vodama gdje ima i manje opasnosti od grabe\u017eljivaca koji se hrane njihovim potomstvom.<\/p>\n
Prirodna selekcija je alat koji oblikuje navike i potrebe u migracijama. Destinacije putovanja su sastavni dio njihovih gena. Znanstvenici danas znaju da se \u017eivotinje prilikom migriranja koriste suncem, mjesecom, vjetrovima, klimom i vegetacijom, magnetnim poljem zemlje i svojim osjetilima, kao smjernicama za put kojim trebaju i\u0107i.<\/p>\n
\u017divotinje koje su na bilo koji na\u010din sprije\u010dene u migraciji, mogu se suo\u010diti sa znatnim smanjenjem populacije, a u najgorem slu\u010daju i izumiranjem. Najve\u0107i krivac za takve poreme\u0107aje su ljudi, koji svojim sebi\u010dnim iskori\u0161tavanjem prirode i razli\u010ditim manipulacijama iskrivljuju i uni\u0161tavaju nu\u017ene smjernice, remete klimatske i geografske uvjete, te ih na poslijetku izlovljavaju kao hranu, uni\u0161tavaju im stani\u0161ta i ubijaju ih iz zabave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Apsolutni rekorder je vrsta ptice, Ri\u0111a mulja\u010da koja preleti 11 000 kilometara bez stajanja u samo devet dana.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21033806,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17063],"class_list":["post-21033805","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-migracija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21033805","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21033805"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21033805\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21033806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21033805"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21033805"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21033805"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}