{"id":21033940,"date":"2016-10-26T07:40:33","date_gmt":"2016-10-26T05:40:33","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21033940"},"modified":"2016-10-26T13:30:05","modified_gmt":"2016-10-26T11:30:05","slug":"u-orbiti-urana-otkrivena-dva-nova-mjeseca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/u-orbiti-urana-otkrivena-dva-nova-mjeseca\/","title":{"rendered":"U orbiti Urana otkrivena dva nova mjeseca"},"content":{"rendered":"

Uran<\/strong>, predzadnji u nizu planeta koji kru\u017ee oko Sunca – posljednji je Neptun<\/strong> – udaljen je 20 astronomskih jedinica od njega (1 AJ jednaka je prosje\u010dnoj udaljenosti Zemlje od Sunca i iznosi 150 milijuna km) i potrebne su mu pune 84 godine za jednu revoluciju.<\/p>\n

Zbog enormne udaljenosti otkriven je tek 1781. godine i jo\u0161 uvijek znamo vrlo malo o njemu; ima prstenove kao i Saturn<\/strong>, no znatno tamnije od Saturnovih i nejednake debljine. Ima izuzetno turbulentnu atmosferu, u kojoj divljaju sna\u017ene oluje brzine 900 km\/h.<\/p>\n

\"Usporedba

Usporedba veli\u010dine Zemlje i Urana (Credit: Wikipedia)<\/p><\/div>\n

Za razliku od drugih planeta na\u0161eg sustava, \u010dija je os rotacije pribli\u017eno okomita u odnosu na putanju oko Sunca, Uranova je os rotacije nagnuta za 98\u00b0 – Uran se, dakle, doslovno valja na svom boku. Pretpostavka ka\u017ee kako se neko\u0107 davno, u doba formiranja Sun\u010deva sustava, Uran sudario s nekim drugim tijelom koje ga je izvalilo na stranu.<\/p>\n

Jedina sonda koja ga je ikad posjetila bila je Voyager 2<\/strong>, koji je u svom proputovanju kroz Sun\u010dev sustav ondje dospio 1986. godine. Snimci s Voyagera 2 otkrili su niz novih satelita, \u010diji ukupan zbroj u Uranovoj orbiti iznosi 27. Njihovo promatranje sa Zemlje iznimno je zahtjevno: nalaze se gotovo pet milijardi kilometara daleko, tamne su boje – tamniji od, primjerice, asfalta – i promjera manjeg od 16 km.<\/p>\n

\"Uran

Uran i njegovih pet najve\u0107ih mjeseca: Ariel, Miranda, Titania, Oberon i Umbriel (Credit: NASA\/JPL)<\/p><\/div>\n

Ovakva ekstremna udaljenost i relativno skromna pristupa\u010dnost novih podataka \u010dine istra\u017eivanje ovog misterioznog svijeta vrlo slo\u017eenim. Stoga se i dalje nanovo pregledavaju\u00a0stari podaci sa sonde koja je ondje bila prije 30 godina, kako bi se dodatnim analizama otkrila jo\u0161 koja Uranova tajna.<\/p>\n

Detaljnim prou\u010davanjem radio-valova koje je sonda svojedobno poslala kroz planetarne prstenove prema Zemlji otkrila je jo\u0161 dva mjeseca u Uranovoj orbiti, bli\u017ee planetu no ijedno do sada poznato tijelo.<\/p>\n

Na rubovima alfe i bete, dva unutra\u0161nja prstena – ukupno ih je 13 – uo\u010dene su nepravilnosti i kome\u0161anje materijala, \u0161to upu\u0107uje na gravitacijski utjecaj mjeseca koji ondje prolaze.<\/p>\n

\"Mjesec

Mjesec Miranda snimljen kamerom Voyagera 2 (Credit: NASA)<\/p><\/div>\n

Amplituda ovih kome\u0161anjaskromna je i upu\u0107uje kako su mjeseci vrlo mali, promjera manjeg od 5 kilometara, stoga \u0107e za potvrdu otkri\u0107a biti potrebna dodatna promatranja teleskopom Hubble<\/strong>.<\/p>\n

Znanstvenici se nadaju punokrvnoj misiji k Uranu, koja bi podrazumijevala orbiter i eventualno atmosfersku sondu. Prispije\u0107em u orbitu, ova potonja bi se odvojila od orbitera i uronila u atmosferu, skupljaju\u0107i dragocjene podatke koje bi potom proslijedila na Zemlju.<\/p>\n

Takav pothvat nije kratkoro\u010dno izgledan, mada NASA trenutno radi na studiji za misije k Uranu i Neptunu. U najboljem slu\u010daju, dogodit \u0107e se krajem sljede\u0107eg desetlje\u0107a.<\/p>\n

\"Uran,

Uran, njegovi prstenovi i mjeseci snimljeni teleskopom Hubble (Credit: Wikipedia)<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uran, predzadnji u nizu planeta koji kru\u017ee oko Sunca – posljednji je Neptun – udaljen je 20 astronomskih jedinica od njega (1 AJ jednaka je prosje\u010dnoj udaljenosti Zemlje od Sunca i iznosi 150 milijuna km) i potrebne su mu pune 84 godine za jednu revoluciju. Zbog enormne udaljenosti otkriven je tek 1781. godine i jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21033945,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16476,17867,18888,18399,16484],"class_list":["post-21033940","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-mjesec","tag-neptun","tag-planet","tag-plinoviti-div","tag-uran"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21033940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21033940"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21033940\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21033945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21033940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21033940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21033940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}