Veli\u010dina zjenice oka mo\u017ee otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veli\u010dinom zjenice mo\u017ee se predvidjeti ho\u0107e li majmun previ\u0161e ili \u010dak premalo procjenjivati, tvrde znanstvenici iz Japana. Znamo da se zjenice pro\u0161iruju kada osoba obra\u0107a pa\u017enju, tako\u0111er na obra\u0107anje pa\u017enje mo\u017ee utjecati i to kako ljudi do\u017eivljavaju prolazak vremena.<\/p>\n\n\n\n
Koriste\u0107i majmune, ova studija povezuje veli\u010dinu zjenice i vrijeme izravno, a studija pokazuje kako su o\u010di zapravo prozori funkcioniranja mozga.<\/p>\n\n\n\n
Neuroznanstvenik Masaki Tanaka s Hokkaido University School of Medicine u Japanu i kolege su istrenirali tri japanska makakija da gledaju to\u010dku na zaslonu ra\u010dunala to\u010dno jednu sekunde. Studija je mjerila sposobnost majmuna, to jest njegovo subjektivno tempiranje: Majmuni su se morali osloniti na sebe I sami brojati milisekunde. Neposredno prije svakog ispitivanja, istra\u017eiva\u010di su mjerili promjere makakijevih zjenica.<\/p>\n\n\n\n
Kad bi makaki procijenili da su skrenuli pogled prerano, njihova veli\u010dina je bila ne\u0161to ve\u0107a nego u ispitivanjima u kojima su se makakiji precijenili, otkrili su istra\u017eiva\u010di. To zna\u010di da, kada su zjenice bile velike, majmuni bi osjetili vrijeme ubrzano, a kada bi zjenice bile manje, majmun bi vrijeme osje\u0107ao sporije.<\/p>\n\n\n\n
Razlika u veli\u010dini zjenica je bila suptilna, ali Tanaka i kolege tvrde da su ove promjene zna\u010dajne. Veli\u010dina zjenica, rezultati sugeriraju, nudi \u010ditanje mozga kroz milisekundu.<\/p>\n\n\n\n
Ovo o\u010ditavanje zjenica odra\u017eava odre\u0111enu vrstu signalizacije u mozgu. Kao kemijski glasnik zove se noradrenalin I stavlja mozak u poja\u010dano stanje budnosti, zjenice postaju ve\u0107e, pokazalo je istra\u017eivanje. Ta povezanost je razlog za\u0161to ova studija ima smisla, ka\u017ee Wheatley. Vrijeme proleti brzo ako smo koncentrirani, \u0161to \u0107e navesti majmuna da misli kako je sekunda br\u017ee pro\u0161la nego \u0161to je. Suprotno je tako\u0111er istina. Kada je mozak malo spor ili ne obra\u0107a pa\u017enju, vrijeme ide sporije a sekunda se zna \u201dizdu\u017eiti\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Pronalaskom da o\u010di sadr\u017ee tragove i na\u010din na koji mozak percipira vrijeme, Tanaka ka\u017ee da \u0107e studija motivirati daljnje istra\u017eivanje o tome kako mo\u017edane stanice zapravo \u010dine ovaj split-second izra\u010dun.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Veli\u010dina zjenice oka mo\u017ee otkriti radi li mozak majmuna brzo ili sporo. Veli\u010dinom zjenice mo\u017ee se predvidjeti ho\u0107e li majmun previ\u0161e ili \u010dak premalo procjenjivati, tvrde znanstvenici iz Japana. Znamo da se zjenice pro\u0161iruju kada osoba obra\u0107a pa\u017enju, tako\u0111er na obra\u0107anje pa\u017enje mo\u017ee utjecati i to kako ljudi do\u017eivljavaju prolazak vremena. Koriste\u0107i majmune, ova studija povezuje veli\u010dinu zjenice i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066031,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[18516,16493,17249,17420],"class_list":["post-21037134","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-istrazivanje","tag-mozak","tag-oci","tag-znanost-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037134"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066032,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037134\/revisions\/21066032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066031"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}