{"id":21037241,"date":"2016-11-13T20:15:46","date_gmt":"2016-11-13T19:15:46","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037241"},"modified":"2020-10-15T14:48:15","modified_gmt":"2020-10-15T12:48:15","slug":"ova-cudna-karta-svijeta-iznimno-je-tocna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ova-cudna-karta-svijeta-iznimno-je-tocna\/","title":{"rendered":"Ova \u010dudna karta svijeta iznimno je to\u010dna"},"content":{"rendered":"

Kao \u0161to je poznato, klasi\u010dne zemljopisne karte svijeta i nisu ba\u0161 precizne kad je u pitanju odnos veli\u010dina pojedinih kopnenih masa, gdje su one bli\u017ee polovima puno ve\u0107e nego \u0161to je to slu\u010daj u stvarnosti.<\/p>\n

Jedan od najboljih primjera takve karte je tzv. Mercatorova projekcija<\/em>, nazvana po nizozemskom geografu Gerardusu Mercatoru<\/strong> koji ju je osmislio jo\u0161 davne 1569. godine, a koja danas visi u gotovo svakoj \u0161kolskoj u\u010dionici. Iako je navedena izvrsno pomagalo za potrebe navigacije, njena najve\u0107a mana su \u010dudni odnosi veli\u010dina, gdje najbolji primjer predstavlja odnos Grenlanda i Afrike, koji su na karti gotovo iste veli\u010dine, dok je u stvarnosti Afrika povr\u0161inom ve\u0107a \u010dak 14 puta.<\/p>\n

\"autograph-world-map-projection-hajime-narukawa-japan-good-design-award-designboom-002\"<\/a><\/p>\n

Kako bi otklonio navedeni nedostatak, japanski dizajner Hajime Narukawa<\/strong> konstruirao je potpuno novu kartu, zvanu AuthaGraph<\/em>, koja umnogome simulira odnos veli\u010dina vi\u0111en na globusu. I dok su na klasi\u010dnim kartama u odnos obi\u010dno stavljene Europa i Afrika nasuprot Sjeverne i Ju\u017ene Amerike, na Narukawinoj karti isti\u010de se odnos izme\u0111u Azije i Sjeverne Amerike, a \u0161to umnogome pobolj\u0161ava me\u0111usobne omjere veli\u010dina.<\/p>\n

\"newworldmap_web_1024\"<\/a>

FOTO: AutaGraph<\/p><\/div>\n

Narukawa je za dizajn spomenute karte nagra\u0111en najve\u0107im japanskim priznanjem iz podru\u010dja dizajna, a o genijalnosti navedene svjedo\u010di i na\u010din izrade, gdje je globus u prvom koraku razdijelio na 96 jednakih sektora, koje je potom prebacio na plohe piramide, te navedene izrezao i slaganjem dobio zavr\u0161nu ina\u010dicu karte. Upravo je uvo\u0111enjem me\u0111ukoraka u dobivanju karte iz prvotnog oblika globusa, Narukawa uspio zadr\u017eati pravilne odnosa mora i kopna.<\/p>\n

\"FOTO:<\/a>

FOTO: AutaGraph<\/p><\/div>\n

\u201eOvom metodom izrade karte mogu\u0107e je prebaciti povr\u0161inu sfere na povr\u0161inu pravokutnog tijela, ba\u0161 kao \u0161to je slu\u010daj i s kartom svijeta, a uz zadr\u017eavanje pravilnih proporcija. AutaGraph vjerno prikazuje sve oceane i kontinente, uklju\u010divo i zanemarenu Antarktiku. Doti\u010dna se odli\u010dno uklapa u pravokutni predlo\u017eak, bez ikakvih prekida. Stoga AutaGraph karta svijeta pru\u017ea iznimno to\u010dan pogled na na\u0161 planet\u201c, otkrio je Narukawa.<\/p>\n

\"FOTO:<\/a>

FOTO: AutaGraph<\/p><\/div>\n

Naravno, i ovakva karta ima svojih mana, koje se u prvom redu o\u010dituje u \u010dinjenici \u0161to sjever nije na vrhu navedene pa stoga i nije ba\u0161 najpogodnija za potrebe navigacije. Toga je svjestan i njen autor, koji je obe\u0107ao raditi na njenom daljnjem usavr\u0161avanju, a u cilju dobivanja potpuno realne karte svijeta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to je poznato, klasi\u010dne zemljopisne karte svijeta i nisu ba\u0161 precizne kad je u pitanju odnos veli\u010dina pojedinih kopnenih masa, gdje su one bli\u017ee polovima puno ve\u0107e nego \u0161to je to slu\u010daj u stvarnosti. Jedan od najboljih primjera takve karte je tzv. Mercatorova projekcija, nazvana po nizozemskom geografu Gerardusu Mercatoru koji ju je osmislio […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037257,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[17086],"class_list":["post-21037241","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-japan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037241","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037241"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037241\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037241"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037241"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}