{"id":21037248,"date":"2020-01-08T08:28:00","date_gmt":"2020-01-08T07:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037248"},"modified":"2020-01-08T17:06:10","modified_gmt":"2020-01-08T16:06:10","slug":"moderni-ljudi-parili-su-se-s-jos-jednom-vrstom-praljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/moderni-ljudi-parili-su-se-s-jos-jednom-vrstom-praljudi\/","title":{"rendered":"Moderni ljudi parili su se s jo\u0161 jednom vrstom praljudi?"},"content":{"rendered":"

Ako je vjerovati rezultatima istra\u017eivanja tima znanstvenika s University of Texas<\/em>, u DNK profilu dana\u0161njih stanovnika Melanezije kriju se ostaci tre\u0107e, dosad neotkrivene vrste ro\u0111aka modernog \u010dovjeka.<\/p>\n

Kako se sad \u010dini, navedeni DNK razlikuje se od onog neandertalaca, odnosno denisovanaca, druge dvije vrste praljudi za koje se zna kako su se mije\u0161ali s modernim \u010dovjekom.<\/p>\n

Istra\u017euju\u0107i udjele DNK izumrlih hominida u DNK profilima modernih ljudi, znanstvenici pod vodstvom prof. Ryana Bohlendera otkrili su odre\u0111ene nelogi\u010dnosti u prethodnim istra\u017eivanjima, \u0161to ih je navelo na \u010dinjenicu kako pri\u010da o na\u0161im kontaktima s neandertalcima i denisovancima ima puno dublju pozadinu nego \u0161to se je to do sada \u010dinilo.<\/p>\n

Podsjetimo, smatra se kako su na\u0161i preci migrirali iz Afrike u razdoblju od 100.000 do 60.000 godina u pro\u0161lost i potom susreli druge hominide koji su \u017eivjeli na podru\u010dju Euroazije. Navedeni kontakt, koji je imao za posljedicu sporadi\u010dno mije\u0161anje navedenih populacija i danas je vidljiv u DNK kodu Europljana i Azijata.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, znanstvenici su nedavno utvrdili kako su Europljani, zahvaljuju\u0107i navedenom kontaktu,dobili odre\u0111ene zdravstvene probleme u naslije\u0111e, poput pove\u0107anog rizika od depresije, sr\u010danog udara i cijelog niza ko\u017enih bolesti.<\/p>\n

Kona\u010dno, druga znanstvena studija utvrdila je da su se na\u0161i preci, upra\u017enjavaju\u0107i seksualne odnose s neandertalcima i denisovancima, zarazili i s virusom HPV-a.<\/p>\n

I dok su na\u0161e veze s neandertalcima prili\u010dno dobro istra\u017eene, odnosi modernih ljudi i denisovanaca nisu ni blizu tako dobro prou\u010deni, a zbog nedostatka fosilnih dokaza.<\/p>\n

Naime, do sad su od fosilnih ostataka denisovanaca prona\u0111eni samo jedan prst i nekoliko zubi, i to u \u0161pilji u Sibiru tijekom 2008. godine.<\/p>\n

Kako bilo, Bohlender i njegove kolege utvrdili su kako Europljani i Kinezi dijele istu koli\u010dinu neandertalskog DNK, koja se kre\u0107e oko 2.8%, a \u0161to je u suglasju s prethodnim istra\u017eivanjima, gdje se rezultat kretao u rasponu od 1.5 do 4%.<\/p>\n

Me\u0111utim, ako u igru uklju\u010dimo i denisovanski DNK, situacija nije tako jednostavna, posebice ako promatramo DNK ljudi koji \u017eive na podru\u010dju Vanuatua, Solomonskih otoka, Fid\u017eija, Papue Nove Gvineje, Nove Kaledonije, Zapadne Papue i oto\u010dja Maluku.<\/p>\n

Prema rezultatima Bohlenderovog istra\u017eivanja Europljani nemaju denisovanskog naslije\u0111a, a ljudi u Kini imaju jako mali postotak od 0,1%. S druge strane, DNK ljudi u Papui Novoj Gvineji sadr\u017ei 2,74% neandertalskog DNK, dok se udio denisovanskog DNK u melanezijskim populacijama kre\u0107e oko 1,11%, a ne od 3 do 6% kao \u0161to su na to ukazivala prethodna istra\u017eivanja.<\/p>\n

Sve navedeno je znanstvenike uputilo na zaklju\u010dak kako su se preci Melanezijaca parili i sa tre\u0107om, zasada nepoznatom skupinom hominida. Na navedeni zaklju\u010dak navelo ih je istra\u017eivanje danskih znanstvenika koji su istra\u017eili DNK 83 Aborid\u017eina, te 25 domorodaca s Papue Nove Gvineje.<\/p>\n

Spomenuto istra\u017eivanje pokazalo je kako su australski domorodci najstarija civilizacija na Zemlji, s kontinuitetom od preko 50.000 godina.<\/p>\n

Me\u0111utim, istra\u017eivanje je ukazalo na jo\u0161 ne\u0161to \u2013 na DNK sli\u010dan denisovanskom, no dovoljno razli\u010dit od njega, a \u0161to upu\u0107uje na postojanje tre\u0107e vrste hominida.<\/p>\n

S druge strane, valja naglasiti da u slu\u010daju denisovanaca ba\u0161 i nemamo puno fizi\u010dkih dokaza pa se navedeni DNK mo\u017eda tako\u0111er odnosi na njih, bez obzira na razliku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako je vjerovati rezultatima istra\u017eivanja tima znanstvenika s University of Texas, u DNK profilu dana\u0161njih stanovnika Melanezije kriju se ostaci tre\u0107e, dosad neotkrivene vrste ro\u0111aka modernog \u010dovjeka. Kako se sad \u010dini, navedeni DNK razlikuje se od onog neandertalaca, odnosno denisovanaca, druge dvije vrste praljudi za koje se zna kako su se mije\u0161ali s modernim \u010dovjekom. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037249,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[17988,16501,16469,16468],"class_list":["post-21037248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-denisovan","tag-dnk","tag-homo-sapiens","tag-neandertalac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037248"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037248\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}