{"id":21037284,"date":"2016-11-20T20:14:57","date_gmt":"2016-11-20T19:14:57","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037284"},"modified":"2020-10-15T16:14:43","modified_gmt":"2020-10-15T14:14:43","slug":"otkriveno-do-sada-najokruglije-nebesko-tijelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveno-do-sada-najokruglije-nebesko-tijelo\/","title":{"rendered":"Otkriveno do sada najokruglije nebesko tijelo"},"content":{"rendered":"

Iako ljudi uglavnom smatraju kako ve\u0107ina velikih nebeskih tijela ima oblik kugle, navedeno uop\u0107e nije to\u010dno, \u010dak ni u slu\u010daju masivnog objekta kao \u0161to je na\u0161e Sunce. Naime, zahvaljuju\u0107i rotaciji sva tijela bivaju vi\u0161e ili manje spljo\u0161tena, pa im je radijus na ekvatoru u pravilu uvijek ve\u0107i nego onaj na polovima. No, to se svakako ne mo\u017ee re\u0107i za zvijezdu Kepler 11145123<\/em>, udaljenu od nas oko 5.000 svjetlosnih godina, koja je sad i slu\u017ebeno najokruglije poznato tijelo u vidljivom svemiru.<\/p>\n

Do navedenog otkri\u0107a do\u0161li su znanstvenici s Instituta Max Planck<\/em> i University of G\u00f6ttingen<\/em>, a pod vodstvom prof. Laurenta Gizona<\/strong>. Kako bi utvrdili razinu sferi\u010dnosti objekta, znanstvenici su se poslu\u017eili tzv. asteroseizmologijom, kao metodom mjerenja oscilacija u rotaciji zvijezde, a iz \u010dega je potom mogu\u0107e utvrditi razinu spljo\u0161tenosti tijela.<\/p>\n

“Kepler 11145123 je najokrugliji prirodni objekt ikad izmjeren, \u010dak je okrugliji nego Sunce”, otkrio je Gizon. Naime, tijekom vrtnje oko svoje osi, nebeska tijela (zvijezde, planeti, prirodni sateliti,…) nalaze se pod utjecajem centrifugalne sile, koji je ve\u0107i \u0161to se doti\u010dna tijela br\u017ee vrte. Sve to ima za posljedicu udaljavanje podru\u010dja koja su bli\u017ee ekvatoru od sredi\u0161ta rotacije, odnosno spljo\u0161tavanje planeta. Kako je brzina rotacije Keplera 11145123 zna\u010dajno manja, to je onda navedeni bli\u017ee obliku pravilne sfere.<\/p>\n

Konkretno, znanstvenici su utvrdili kako se Kepler 11145123, koji ima masu duplo ve\u0107u od one na\u0161ega Sunca, vrti tri puta sporije nego Sunce. Sve to ima za posljedicu da mu je radijus na ekvatoru ve\u0107i tek 3 km od onog na polovima, a \u0161to je nevjerojatno mala razlika ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu da je srednji radijus doti\u010dne zvijezde impresivnih 1,5 milijuna km. S druge strane, kod na\u0161eg Sunca navedena razlika iznosi 10 km, dok je u slu\u010daju na\u0161e Zemlje ta razlika jo\u0161 i ve\u0107a, a iznosi 21 km.<\/p>\n

\"Usporedba<\/a>

Usporedba Keplera 11145123 i na\u0161eg Sunca (FOTO: Laurent Gizon et al\/Mark A Garlick)<\/p><\/div>\n

\u0160tovi\u0161e, kako navodi Michael Byrne<\/strong> sa portala Motherboard<\/em>, znanstvenici su, koriste\u0107i se astroseizmologijom, kao granom znanosti koja se bavi promatranjem frekvencija zvu\u010dnih valova koji dopiru iz unutra\u0161njosti zvijezde, utvrdili kako postoji nesklad u rotaciji izme\u0111u pojedinih slojeva Keplera 11145123. “Koriste\u0107i ove valove kako bi vidjeli unutra\u0161njost zvijezde, otkrili su kako se vanjski slojevi KIC 11145123 vrte br\u017ee nego njegova jezgra. Upravo to vjerojatno uzrokuje neobi\u010dno okrugao oblik – zbog tog nesklada izme\u0111u povr\u0161ine i jezgre zvijezda se ne vrti onoliko brzo koliko bismo mogli zaklju\u010diti promatraju\u0107i je samo izvana”, otkrio je Byrne.<\/p>\n

Pritom nije jasno koji je uzrok doti\u010dnog nesklada, no \u010dini se kako bi za navedeno moglo biti odgovorno magnetsko polje na ni\u017eim geografskim \u0161irinama oko zvijezde. S druge strane u igri su i neka druga mogu\u0107a obja\u0161njenja, no za definitivne zaklju\u010dke neophodna su dodatna istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako ljudi uglavnom smatraju kako ve\u0107ina velikih nebeskih tijela ima oblik kugle, navedeno uop\u0107e nije to\u010dno, \u010dak ni u slu\u010daju masivnog objekta kao \u0161to je na\u0161e Sunce. Naime, zahvaljuju\u0107i rotaciji sva tijela bivaju vi\u0161e ili manje spljo\u0161tena, pa im je radijus na ekvatoru u pravilu uvijek ve\u0107i nego onaj na polovima. No, to se svakako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037286,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16360],"tags":[16482,18006],"class_list":["post-21037284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zvijezde-i-sunce","tag-sunce","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037284"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037284\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}