{"id":21037442,"date":"2016-12-04T14:17:29","date_gmt":"2016-12-04T13:17:29","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037442"},"modified":"2016-12-05T18:33:38","modified_gmt":"2016-12-05T17:33:38","slug":"znanstvenici-otkrili-pcele-na-dnu-oceana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-otkrili-pcele-na-dnu-oceana\/","title":{"rendered":"Znanstvenici otkrili &#8220;p\u010dele&#8221; na dnu oceana"},"content":{"rendered":"<p>Po prvi puta znanstvenici su na\u0161li dokaze kako podvodni sustav ima opra\u0161iva\u010de koji obavljaju isti posao kao p\u010dele na kopnu. Ba\u0161 kao i njihovi kopneni ro\u0111aci, morska trava \u0161iri pelud kako bi se reproducirala.<\/p>\n<p>Do sada su biolozi smatrali da se morske biljke oslanjaju samo na strujanje vode ne bi li \u0161irile svoje gene. Ali otkri\u0107e &#8220;morskih p\u010dela&#8221; koje prenose pelud je bacilo novo svjetlo na razmno\u017eavanje morske trave.<\/p>\n<p>Znanstvenici s Nacionalnog autonomnog sveu\u010dili\u0161ta u Meksiku neo\u010dekivano su pregledavaju\u0107i video materijale sa snimkama kretanja rakova zamijetili <span class=\"_5yl5\">da vi\u0161e beskralje\u017enjaka posje\u0107uje mu\u0161ke cvjetove nositelje polena nego one kojima nedostaje polen. <\/span><\/p>\n<p>&#8220;Vidjeli smo \u017eivotinje koje dolaze i rasprostranjuju pelud&#8221;, rekla je glavna istra\u017eiva\u010dica Brigitta van Tussenbroek za <em>New Scientist<\/em>.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Seagrass flowers visited by invertebrates\" width=\"880\" height=\"660\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/B7VLBhQ-rQo?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Prije tog slu\u010daja znanstvenici nikada nisu niti naslu\u0107ivali da su \u017eivotinje uklju\u010dene u opra\u0161ivanje morske trave. Pitaju\u0107i se dali beskralje\u017enjaci doista opra\u0161uju travu ili se njome hrane van Tussenbroek i njezin tim su dodali sitne rakova u akvarij.<\/p>\n<p>U minuti pelud se pojavila na cvjetovima, dok taj u\u010dinak nije bio u akvariju bez rakova.<\/p>\n<p>Poruka je bila jasna, rakovi nose pelud s cvijet na cvijet poma\u017eu\u0107i im u oplodnji.<\/p>\n<p>\u0160to se ovdje dogodilo? \u010cini se da \u017eivotinje privla\u010di ljepljiva pelud proizvedena od strane mu\u0161kih cvjetova morske trave. Dok se rak hrani, pelud prianja na njega te ju on dalje \u0161iri&#8230;<\/p>\n<p>Za sad je Thalassia testudinum jedina vrsta morske trave kod koje je dokazano da se razmno\u017eava uz pomo\u0107 neke \u017eivotinje.<\/p>\n<p>&#8220;Ovo opra\u0161ivanje nam mo\u017ee pokazati neku sasvim novu razinu i kompleksnost podvodnog sustava te nam opisuje zanimljivu \u017eivotinjsko-biljnu interakciju koja do sada nije bila opisana&#8221;, rekao je Kelly Darnell iz neprofitne grupe istra\u017eiva\u010da &#8220;The Water Institute of the Gulf&#8221; za New Scientist.<\/p>\n<p>Tako\u0111er nije nepoznanica da je morska trava vrlo bitna za ekosistem jer ne samo da podr\u017eava razli\u010dite grupe \u017eivotinja ve\u0107 one ovise jedne o drugima.<\/p>\n<p>Na\u017ealost skriven ispod valova na\u0161 plavi ekosistem je \u010desto zanemaren. Bez obzira na to prou\u010davanje interakcije izme\u0111u biljaka i \u017eivotinja biti \u0107e vrlo va\u017eno za okoli\u0161, pogotovo ako \u0107emo ga morati \u0161tititi.<\/p>\n<p>Ovo istra\u017eivanje objavljeno je u \u010dasopisu <a href=\"http:\/\/www.nature.com\/articles\/ncomms12980\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><em>Nature Communications<\/em><\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po prvi puta znanstvenici su na\u0161li dokaze kako podvodni sustav ima opra\u0161iva\u010de koji obavljaju isti posao kao p\u010dele na kopnu. Ba\u0161 kao i njihovi kopneni ro\u0111aci, morska trava \u0161iri pelud kako bi se reproducirala. Do sada su biolozi smatrali da se morske biljke oslanjaju samo na strujanje vode ne bi li \u0161irile svoje gene. Ali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037450,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16947,16655],"class_list":["post-21037442","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-ocean","tag-pcele"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037442","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037442"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037442\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037450"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037442"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037442"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037442"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}