{"id":21037454,"date":"2016-12-04T16:30:39","date_gmt":"2016-12-04T15:30:39","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037454"},"modified":"2021-10-10T18:11:08","modified_gmt":"2021-10-10T16:11:08","slug":"koji-je-sport-najbolji-za-zdravlje-i-dug-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koji-je-sport-najbolji-za-zdravlje-i-dug-zivot\/","title":{"rendered":"Koji je sport najbolji za zdravlje i dug \u017eivot?"},"content":{"rendered":"\n<p>Milijuni ljudi diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i i gotovo 60 % Amerikanaca, Australaca i Europljana, sudjeluju u sportu. Dostupni podaci koji potvr\u0111uju dugoro\u010dne zdravstvene prednosti pojedinih sportskih disciplina ograni\u010deni su, tvrdi znanstvena studija iz 2015. objavljena u&nbsp;<i>British Journal of Medicine<\/i>, dok nova studija iz iste publikacije pru\u017ea jake dokaze da je sudjelovanje u nekoliko uobi\u010dajenih sportova povezano sa zna\u010dajno smanjenim rizikom od smrti.<\/p>\n\n\n\n<p>Procjenjuje se da \u0107e godi\u0161nje nedovoljna fizi\u010dka aktivnost izazvati vi\u0161e od 5 milijuna preranih smrtnih slu\u010dajeva. Kako bi se smanjio rizik od sr\u010danih bolesti, dijabetesa tipa 2, tumora i niza drugih kroni\u010dnih bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje odraslim i starijim osobama bavljenje tjelesnom aktivno\u0161\u0107u najmanje 150 minuta tjedno.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove procjene i smjernice uglavnom se temelje na studijama o rezultatima sudjelovanja u bilo kojoj fizi\u010dkoj aktivnosti umjerenog do sna\u017enog intenziteta. U posljednjih nekoliko godina dolazi do rasta interesa za istra\u017eivanje utjecaja odre\u0111enog podru\u010dja \u017eivota (kao \u0161to je rad, transport, slobodno vrijeme) i vrste tjelesne aktivnosti (hodanje, biciklizam) na zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Hodanje i biciklizam povezuje se sa sli\u010dnim smanjenjem rizika od smrti, a tjelesna aktivnost u podru\u010dju slobodnog vremena i svakodnevnog \u017eivota proizvodi ve\u0107u korist od tjelesne aktivnosti vezane uz transportnu i profesionalnu domenu. To pokazuje da ne mora biti svejedno kojom se fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u bavite.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koji sport je dobar za zdravlje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Odrasli koji sudjeluju u sportu i vje\u017ebanju imaju 34 % ni\u017ee \u0161anse za smrt od onih koji nikad ili rijetko sudjeluju u sli\u010dnim aktivnostima. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da svaki sport jednako utje\u010de na zdravlje. Istra\u017eivanje iz 2015. godine sa\u017eima dostupne podatke o zdravstvenim prednostima sudjelovanja u 26 sportskih disciplina.<\/p>\n\n\n\n<p>Prona\u0111eni su uvjetno do umjereno jaki dokazi da tr\u010danje i nogomet pobolj\u0161avaju rad srca, aerobni kapacitet, metabolizam, ravnote\u017eu i tjelesnu te\u017einu. Dodatna prednost nogometa je i korist u mi\u0161i\u0107noj izvedbi.<\/p>\n\n\n\n<p>Dokazi za ostale sportove rijetki su ili nedosljedni. Radi ja\u010danja dokaza o zdravstvenim prednostima \u0161est zajedni\u010dkih sportskih disciplina &#8211; aerobika, biciklizma, nogometa, sportova s reketom, tr\u010danja i plivanja analizirani su podaci 80,306 odraslih Britanaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Studija je pokazala 27%, 15%, 47% i 28% manji rizik od smrti.Iako je uo\u010deno smanjenje rizika od smrti povezano s nogometom i tr\u010danjem (18% i 13%) u istra\u017eiva\u010dkom uzorku, podaci nisu omogu\u0107ili zaklju\u010dke o u\u010dincima na cijelu populaciju. Ovi statisti\u010dki &#8220;bezna\u010dajne&#8221; skupine ne treba pogre\u0161no protuma\u010diti kao &#8220;dokaz o neu\u010dinkovitosti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ne zna se jesu li opa\u017eeni u\u010dinci u uzorku slu\u010dajni ili odra\u017eavaju istinske efekte u populaciji. Prethodne studije provedene me\u0111u Amerikancima, Dancima i kineskim mu\u0161karcima pronalaze da je zna\u010dajno smanjenje rizika (27% &#8211; 40%) od smrti povezano s tr\u010danjem, dok studija iz 2015. otkriva prednosti bavljenja nogometom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Treba li se uop\u0107e baviti sportom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Godi\u0161nja stopa ozljeda me\u0111u svim rekreativnim i profesionalnim sporta\u0161ima iznosi oko 6 %, ali incidencije, vrste i ozbiljnosti ozljeda znatno se razlikuju u razli\u010ditim <a href=\"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/clanak\/top-25-najpopularnijih-sportova-na-svijetu\/\">sportovima<\/a>. Sre\u0107om, prema stru\u010dnjacima do 50% sportskih ozljeda mogu se sprije\u010diti. Prije vi\u0161e od 50 godina, Winston Churchill zamoljen je da otkrije tajnu vlastite dugovje\u010dnosti. &#8220;Sport&#8221;, rekao je on. &#8220;Nikad, nikad nisam se uklju\u010dio u sport.&#8221;Iako se mogu\u0107nost sportske ozljede ili drugih sportskih negativnih zdravstvenih ishoda (poput iznenadne smrti za vrijeme vje\u017ebanja) nikada ne mo\u017ee isklju\u010diti, potencijalna korist sporta daleko nadma\u0161uju rizike.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koji sport odabrati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dono\u0161enje zaklju\u010daka o zdravstvenim ishodima svih vrsta sportova mo\u017ee potrajati jo\u0161 desetlje\u0107ima. Ho\u0107ete li u me\u0111uvremenu sjediti ispred televizora i \u010dekati da znanstvenici objave kona\u010dne rezultate? Slijedite vlastite preferencije i odaberite pristupa\u010dne i lako dostupne sportske aktivnosti u kojima u\u017eivate, istovremeno paze\u0107i da minimalizirate rizik od ozljeda.<\/p>\n\n\n\n<p>To \u0107e pove\u0107ati vjerojatnost da postanete dovoljno motivirani i uklju\u010deni u aktivnosti dovoljno dugo da osjetite zna\u010dajne zdravstvene beneficije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Milijuni ljudi diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i i gotovo 60 % Amerikanaca, Australaca i Europljana, sudjeluju u sportu. Dostupni podaci koji potvr\u0111uju dugoro\u010dne zdravstvene prednosti pojedinih sportskih disciplina ograni\u010deni su, tvrdi znanstvena studija iz 2015. objavljena u&nbsp;British Journal of Medicine, dok nova studija iz iste publikacije pru\u017ea jake dokaze da je sudjelovanje u nekoliko uobi\u010dajenih sportova povezano [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037455,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[16932,18145,18517],"class_list":["post-21037454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-nogomet","tag-trcanje","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037454\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}