Kineski astronaut Yang Liwei je nedavno ispri\u010dao da je jo\u0161 2003. godine \u010duo neobi\u010dne zvukove kucanja za vrijeme boravka u svemiru. Zasad nitko nije siguran o \u010demu je rije\u010d.<\/p>\n
Kada govorimo o kineskim astronautima, rije\u010d je zapravo o \u2013 taikonautima, jer je to njihov izraz za to uzbudljivo zanimanje. Kina je sa svojim prvim taikonautom, bojnikom Yangom Liweijem, postala tre\u0107a zemlja na svijetu koja je neovisno poslala \u010dovjeka u svemir, poslije Sjedinjenih Dr\u017eava i Rusije, dakako. I to 16. listopada 2003. godine.<\/p>\n
Ono \u0161to je bilo zanimljivo u vezi tog svemirskog pothvata, koji je trajao 21 sat, su stvari koje su onda punile novinske stupce. Bilo je to razbijanje mita da se iz svemira mo\u017ee identificirati Kineski zid te ostatku svijeta neobi\u010dni kulinarski meni u kojem se u\u017eivalo tada u letjelici Shenzhou 5. Poga\u0111ate, bila je rije\u010d o pse\u0107em mesu. Nitko, me\u0111utim, nije pri\u010dao ni o kakvim neobi\u010dnim zvukovima sve do sada.<\/p>\n
Naime, bojnik Yang Liwei, sada 51-godi\u0161njak, je tek nedavno na kineskoj televiziji otkrio da mu je bilo neobi\u010dno tajnovito kucanje s kojim se nekoliko puta u letjelici susreo. Bio je detaljniji u obja\u0161njavanju pa je ispri\u010dao kako se, s vremena na vrijeme, zvuk kucanja pojavljivao bez o\u010ditog uzroka ili razloga te da nije dolazio ni iznutra ni izvana svemirskog broda. Kucanje po trupu letjelice Shenzhou 5 usporedio je s \u201ekucanjem drvenog \u010deki\u0107a po \u017eeljeznoj kanti\u201c.<\/p>\n
Tada mu nije pomagalo to \u0161to bi se primakao prozoru da shvati \u0161to se doga\u0111a, jer ni\u010deg neobi\u010dnog nije bilo ni iznutra ni izvana. Da bi stvar bila zanimljivija, takvo kucanje su \u010duli i drugi kineski taikonauti u letjelicama Shenzhou 5 i Shenzhou 6 koje su se otisnule u svemir 2005. i 2008 godine.<\/p>\n
Nekoliko je obja\u0161njenja za ono \u0161to se dogodilo, tuma\u010de upu\u0107eni. Mogu\u0107a je pojava udara svemirskih krhotina o tijelo letjelice, iako bi to bilo neobi\u010dno. Uvjerljiviji razlog se krije u pojavi \u0161irenja i skupljanja svemirskog broda usred niske temperature u kojoj boravi u svemiru.<\/p>\n
To nije prvi slu\u010daj neobi\u010dnih zvukova koje su iskusili astronauti. Posada Apolla 10 je 1969. \u010dula neobi\u010dno zvi\u017edanje. Razlog tome su vjerojatno bili radijski valovi. Uvijek su puno vjerojatnija racionalna obja\u0161njenja od onih da su u pitanju sumnjivi izvanzemaljci koji poku\u0161avaju uspostaviti kontakt. Tome pridonosi \u010dinjenica da se neobi\u010dni zvuk kucanja uvijek \u010duo samo u Shenzhou letjelicama pa je uzrok vjerojatno u reakciji zbog ne\u010dega dizajnerske naravi.<\/p>\n
Kad se sve zbroji, sve kineske misije su bile uspje\u0161ne, stoga koji god da je uzrok zvukova, o\u010dito je u pitanju ne\u0161to \u0161to ne mo\u017ee nauditi astronautima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kuc, kuc. Tko je?<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21037492,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[18054,16897,18006],"class_list":["post-21037493","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-astronaut","tag-kina","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037493"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037493\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21037492"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}