{"id":21037499,"date":"2020-02-06T20:59:00","date_gmt":"2020-02-06T19:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21037499"},"modified":"2021-04-01T21:20:18","modified_gmt":"2021-04-01T19:20:18","slug":"parkinsonova-bolest-zapocinje-u-crijevima-a-ne-u-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/parkinsonova-bolest-zapocinje-u-crijevima-a-ne-u-mozgu\/","title":{"rendered":"Parkinsonova bolest zapo\u010dinje u crijevima, a ne u mozgu?"},"content":{"rendered":"\n

Rezultati istra\u017eivanja instituta Caltech nadodaju se na sve ve\u0107i broj istra\u017eivanja koja sugeriraju da se Parkinsonova bolest cijelo vrijeme razmatra na pogre\u0161an na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Parkinsonova bolest<\/strong> naj\u010de\u0161\u0107e je povezana s podrhtavanjem, uko\u010deno\u0161\u0107u i pote\u0161ko\u0107ama u kretanju, uzrokovana umiranjem neurona duboko u mozgu.<\/p>\n\n\n\n

Novi dokazi na mi\u0161evima ukazuju da, umjesto u mozgu,  bolest mo\u017ee zapo\u010deti u crijevima. To bi moglo objasniti neke od \u010dudnih slu\u010dajnosti poput \u017ealjenja pacijenata na zatvor \u010dak i deset godina prije pojave ostalih simptoma.<\/p>\n\n\n\n

Iako tretmani za usporavanje napretka bolesti postoje, ne postoji na\u010din sprje\u010davanja ili lije\u010denja bolesti, a znanstvenici jo\u0161 uvijek ne razumiju to\u010dno \u0161to uzrokuje bolest i kako ona napreduje.<\/p>\n\n\n\n

Godinama znanstvenici ograni\u010davaju potragu tra\u017ee\u0107i odgovore u mozgu, ali sve ve\u0107i broj dokaza upu\u0107uje na to da bi to mogao biti pogre\u0161an pristup.<\/p>\n\n\n\n

Parkinsonova bolest mo\u017ee zapo\u010deti u crijevima prije nego \u0161to se pro\u0161iri na mozak, \u0161to bi moglo objasniti neke od \u010dudnih veza koje su znanstvenici uo\u010dili u pacijentima s Parkinsonovom bole\u0161\u0107u. Istra\u017eiva\u010di su primijetili da osobe s Parkinsonovom bole\u0161\u0107u imaju druga\u010dije crijevne bakterije od zdravih odraslih osoba.<\/p>\n\n\n\n

Nova studija na mi\u0161evima pokazala je da toksi\u010dna vlakna koja se grade oko \u017eiv\u010danih stanica pacijenata u periodu od nekoliko tjedana mogu utjecati na \u017eivce u mozgu.<\/p>\n\n\n\n

“Po prvi put otkrili smo biolo\u0161ku vezu izme\u0111u crijevnog mikrobioma i Parkinsonove bolesti,” rekao je voditelj istra\u017eivanja Sarkis Mazmanian s Kalifornijskoga instituta za tehnologiju<\/a> (Caltech<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

“Op\u0107enito, ovo istra\u017eivanje otkriva da neurodegenerative bolesti mogu svoje korijene imati u crijevima, a ne kao \u0161to se prethodno mislilo u mozgu.”<\/p>\n\n\n\n

Tim znanstvenika uo\u010dio je \u0161irenje toksi\u010dnih vlakana izra\u0111enih od alpha-synuclein proteina koji u pacijenata s Parkinsonovom bole\u0161\u0107u o\u0161te\u0107uju \u017eivce u mozgu.<\/p>\n\n\n\n

Eksperimenti na mi\u0161evima<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

U najnovijoj studiji, tim s Caltech-a prou\u010davao je genetski modificirane mi\u0161eve, \u010dija je  osjetljivost na Parkinsonovu bolest poja\u010dana prevelikom proizvodnjom alfa-synukleinskih vlakana. Mi\u0161evi su uzgojeni ili u normalnim, ne-sterilnim uvjetima ili u sterilnom okoli\u0161u. Mi\u0161evi uzgojeni u sterilnim kavezima pokazali su manji broj motori\u010dkih nedostataka, ali i manje toksi\u010dnih vlakana u mozgu, dok su mi\u0161evi uzgojeni u ne-sterilnim uvjetima razvili simptome Parkinsonove bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Antibiotska terapija mo\u017ee smanjiti simptome u ne-sterilnih mi\u0161eva, \u0161to upu\u0107uje da na pobolj\u0161anje simptoma utje\u010de ne\u0161to u njihovom mikrobiomu. Kona\u010dno, ubrizgavaju se crijevne bakterije iz humanih pacijenata s Parkinsonovom bole\u0161\u0107u u mi\u0161eve koji su slobodni od bakterija, nakon \u010dega je primje\u0107eno pogor\u0161anje stanja.<\/p>\n\n\n\n

Crijevne bakterije uzete iz zdravih ljudi nisu imala u\u010dinka.<\/p>\n\n\n\n

“To je bio trenutak istine, mi\u0161evi su bili genetski identi\u010dni, a jedina razlika bila je prisutnost ili odsustvo crijevnih mikrobioma,” rekao je \u010dlan tima Timothy Sampson.<\/p>\n\n\n\n

“Prili\u010dno smo sigurni da crijevne bakterije reguliraju te su \u010dak i potrebni za pojavu simptoma Parkinsonove bolesti.”<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici misle da crijevne bakterije proizvode kemikalije koje prekomjerno aktiviraju odre\u0111ene dijelove mozga, \u0161to dovodi do o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n

Potreban je ve\u0107i broj istra\u017eivanja prije nego \u0161to mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i \u0161to se doga\u0111a, ali u slu\u010daju da se istra\u017eivanje mo\u017ee potvrditi i ponoviti na ljudima, to bi moglo promijeniti na\u010din na koji pristupamo Parkinsonovoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n

“To mijenja igru,” rekao je David Burn, sa Sveu\u010dili\u0161ta Newcastle u Velikoj Britaniji, koji nije bio uklju\u010den u studiju. “Postoji mnogo razli\u010ditih mehanizama koji bi mogli zaustaviti \u0161irenje bolesti.”<\/p>\n\n\n\n

Tim je predstavio svoje istra\u017eivanje na sastanku Dru\u0161tva za neuroznanost u San Diegu pro\u0161log mjeseca, a objavili su i rezultate istra\u017eivanja u znanstvenom \u010dasopisu Cell<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Potencijalne mogu\u0107nosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Va\u017eno je imati na umu da se studije na mi\u0161evima \u010desto ne prevode na ljudsko zdravlje, a jo\u0161 uvijek nemamo potpunu sliku o tome \u0161to se zapravo doga\u0111a – mo\u017eda su u cijeli proces uklju\u010deni drugi va\u017eni faktori.<\/p>\n\n\n\n

Tim znanstvenika sada \u017eeli analizirati crijevne mikrobiome osoba s Parkinsonovom te suzbiti mikrobe koji utje\u010du na razvoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Ako bi se mogli identificirati odre\u0111eni sojevi, to bi zna\u010dilo da znanstvenici mogu prona\u0107i na\u010din da se Parkinsonova bolest dijagnosticira prije nego se pojave simptomi i o\u0161te\u0107enje mozga. To bi tako\u0111er moglo pomo\u0107i u pronalasku novih mogu\u0107nosti lije\u010denja u ranijm stadijima prije nego li se pojavi zadnji stadij parkinsonove bolesti<\/strong> gdje bolesnik ve\u0107 potpuno postaje ovisan o pomo\u0107i drugih.<\/p>\n\n\n\n

“Sli\u010dno kao i bilo koji drugi postupak otkri\u0107a lijeka, translacija ovog inovativnoga rada s mi\u0161eva na ljude potrajat \u0107e”, rekao je Mazmanian. “No, to je va\u017ean prvi korak.”<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i \u010dlanak o tome koja je genetska povezanost izme\u0111u imunolo\u0161kog sustava i Parkinsonove bolesti<\/a>. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rezultati istra\u017eivanja instituta Caltech nadodaju se na sve ve\u0107i broj istra\u017eivanja koja sugeriraju da se Parkinsonova bolest cijelo vrijeme razmatra na pogre\u0161an na\u010din. Parkinsonova bolest naj\u010de\u0161\u0107e je povezana s podrhtavanjem, uko\u010deno\u0161\u0107u i pote\u0161ko\u0107ama u kretanju, uzrokovana umiranjem neurona duboko u mozgu. Novi dokazi na mi\u0161evima ukazuju da, umjesto u mozgu,  bolest mo\u017ee zapo\u010deti u crijevima. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050632,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[17765,18516,16975,19663,22694,16893],"class_list":["post-21037499","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-bolest","tag-istrazivanje","tag-parkinson","tag-parkinsonova-bolest","tag-popularno","tag-smrtnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037499","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21037499"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21037499\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21037499"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21037499"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21037499"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}